U Srbiji su istekli rokovi za raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora koji bi bili održani prije ljetnih godišnjih odmora, a kraju se približavaju i rokovi u kojima je još uvijek moguće započeti nadoknadu nastave i ispita izgubljenih u proteklih pola godine u studentsko-profesorskoj blokadi većine državnih fakulteta.
Izbori nisu raspisani i ne zna se kad će, a sa svakim danom raste broj fakulteta na kojima je odlukama znanstveno-nastavnih vijeća započelo održavanje online nastave kao uvod u održavanje redovne nastave i ispita.
Blokade fakulteta kojima je cilj bio smjena vlasti i uspostavljanje pravne države uzdrmale su vlast Vučićevih naprednjaka, ali su istovremeno još više ugrozile funkcioniranje srpskih fakulteta i sveučilišta.
Mjesecima se suzdržavajući od otvorene represije kako bi dokinula blokade fakulteta i spriječila masovne ulične prosvjede, vlast je izlaz pronašla u zavrtanju budžetske pipe iz koje se financiraju redovno održavanje nastave, plaće zaposlenih na sveučilištima i sufinanciranje većine studenata pa je bilo pitanje dana kad će financijski osiromašena sveučilišta pokleknuti i zapitati se je li im važniji vlastiti opstanak ili izvanredni izbori i eventualna smjena vlasti.
Nastava se vratila na većini fakulteta na sveučilištima u Kragujevcu, Nišu, Novom Pazaru i Novom Sadu, a među zagovornicima i protivnicima nastavka blokade koplja se još uvijek lome na Sveučilištu u Beogradu. Studentski plenumi uglavnom ustraju na nastavku blokade, a u nebranom grožđu zatekle su se sveučilišne i fakultetske uprave te profesori koji su ih do sada podržavali.
Suočeni s gubitkom tekuće studijske godine, ali i trajnijim gubljenjem statusa državnih fakulteta, zagovornici studentske pobune među profesorima muku muče kako da uvjere studente da prekinu blokade fakulteta.
Nakon dva kruga pregovora koje su vodili prošireni rektorski kolegij i dekani tridesetak fakulteta s predstavnicima studentskih plenuma, javnosti je saopćeno tek da će rektorski kolegij već ovoga tjedna predložiti rješenje za izlaz iz ćorsokaka u kojem se beogradsko sveučilište obrelo, a potom će sljedećeg tjedna zajedno sa studentima konačno odlučiti što im je činiti.
Prošireni rektorski kolegij pritom tvrdi da neće "ulaziti u bilo kakve oblike nadoknade nastave ako se ne postigne dogovor sa studentima". No, i pojedini beogradski fakulteti započeli su s održavanjem online nastave, unatoč protivljenju pobunjenih studenata i stavu sveučilišne uprave.
O konfuziji koja je preplavila beogradske sveučilišne profesore koji su donedavno gorljivo podržavali studentske blokade javno je proteklog vikenda u intervjuu Danasu posvjedočila profesorica Pravnog fakulteta u Beogradu Vanja Bajović.
Na novinarsko pitanje kako su se našli u situaciji da su državni univerziteti ispali žrtve blokada i postoji li opasnost da studenti, boreći se za institucije, na kraju uruše svoju instituciju, to jest univerzitet, Bajović odgovara: "Nažalost, upravo se to dešava. Umesto da režim plati političku cenu zbog nerazrešenih tragedija, blokade su mu pružile savršen izgovor da krene u dugo pripremanu ofanzivu na državne univerzitete. Umesto da dobijemo ispunjenje zahteva, dobili smo inspekcije, kazne, smanjene budžete, krivične prijave, pretnje o ukidanju plata i mogućnost da svi budžetski studenti pređu na samofinansiranje. Iako je borba vođena za očuvanje institucija, posledica može biti upravo njihovo urušavanje. I to ne zato što studenti nisu bili u pravu, već zato što su – nesvesno – izabrali oblik otpora koji je bio lakše instrumentalizovan protiv njih samih. Problem nije u moralnoj ispravnosti blokada, već u njihovim realnim posledicama, kojih priznajem, ni sama u početku nisam bila svesna, pa pretpostavljam da nisu ni studenti."
Ona i danas misli da su blokade fakulteta do 15. ožujka i masovnog prosvjeda u Beogradu "imale nekakvog smisla i gubitak nastave od tri meseca je lako mogao biti nadoknađen. Nakon 15. marta čini mi se da je studentski pokret malo izgubio kompas, svesno ili nesvesno se lutalo između ideja prelazne vlade, ekspertske vlade, izbora, iako je narod to očekivao, nismo dobili ni jedno zvanično saopštenje od studenata u blokadi zašto se nije izašlo sa političkim zahtevima, već su umesto toga postojećim zahtevima počeli da se dodaju novi". Studenti su do tada "bili u ofanzivi, a vlast u defanzivi", a nakon toga "vlast je prešla u ofanzivu i to tako što je blokade savršeno iskoristila da satre državne fakultete", tvrdi Bajović.
Svjesna da i sama "prodaje naknadnu pamet", dalje kaže da su studenti nakon masovnog prosvjeda u Beogradu trebali okončati blokade fakulteta i borbu prebaciti "na ulice i druge društvene aktere – opoziciju i nezadovoljne građane". Pritom i sama dvoji bi li i to dalo ploda, jer "sudeći po tome da ideja generalnog štrajka nije urodila plodom, čini se da drugima i nije tako loše kao što mislimo, pa onda nema ni smisla da se sve slama po prosveti čije je uništenje davno počelo, a sada je finalizovano zakucavanjem eksera u sistem državnih fakulteta. Dalji opstanak u blokadama po mom mišljenju ni na koji način ne vrši pritisak na vlast, a ide u prilog isključivo interesima onih koji žele da unište visoko obrazovanje".
Profesorica kaže da je "pristalica toga da se sami studenti dogovore o tome da li su za dalje blokade ili ne, jer su oni blokade i započeli", ali i ponavlja da je "problem što se od početka blokada u javnom diskursu više priča o (ne)osnovanosti i posledicama samih blokada, nego o studentskim zahtevima, što je duboko pogrešno. Zato iz ove perspektive i mislim da su studentski protesti bili mnogo bolji način pritiska od blokada, jer su blokade samo doprinele režimu da ostvari ono što je davno planirao – da uništi državne fakultete.
Sa druge strane, svako prisilno razbijanje blokada bi značilo konfrontaciju studenata i profesora, jer su studenti u svemu ovome iskreni, oni blokiraju fakultete iz najbolje namere, vide to kao način pritiska na vlast, ne shvatajući da su time zapravo samo doprineli vlasti da ispuni ono što je i planirala... tako da mi se iz ove perspektive čini da smo svi izmanipulisani, i studenti i mi profesori".
S druge strane, predstavnici studentskih plenuma s fakulteta na kojima je započela online nastava ne kriju nezadovoljstvo, iako tvrde da nisu iznenađeni odlukama fakultetskih uprava. Student Fakulteta organizacionih nauka Ivan Lukić, primjerice, u izjavi za Blic ističe: "Mi se, kao studenti, borimo za Univerzitet, za njegovu autonomiju i dostojanstvo. Pritisci su ogromni, a osećamo da je Univerzitet pregažen.
Ako jedna uredba može da se objavi preko noći, onda znači da Univerzitet može isto tako lako da se pregazi. Razumemo profesore i sarađujemo s njima, ali ova odluka (o onlajn nastavi, op. a.) je doneta silom." Lukić pritom kaže da studenti "koji su bili u savetodavnim telima i radnim grupama sa profesorima nisu bili obavešteni da će se doneti ovakva odluka", pa zaključuje: "U tom trenutku nam je bilo izuzetno neprijatno, jer je transparentnost koju smo do tada imali prosto nestala. Do tog momenta smo imali otvoren dijalog sa upravom. Nešto je tada prevagnulo."
Nešto će prevagnuti i sljedećeg tjedna kad prošireni rektorski kolegij beogradskog univerziteta i pobunjeni studenti trebaju odlučiti hoće li ovog ljeta i jeseni nadoknađivati nastavu i ispite koje su izgubili protekle zime i proljeća dok su vjerovali da će blokadom fakulteta ishoditi smjenu vlasti i promjene u institucijama države.
