>

novosti logo

Društvo Društvo

Moćni klubovi

Davor Božinović, koji neprestano tvrdi da Stožer nije napravio ni jedan krivi korak, najodgovorniji je za odluku o nesmetanom i praktično neograničenom radu noćnih klubova u većem dijelu srpnja i prvoj polovici kolovoza. A tek ćemo vidjeti sve posljedice svjetovnih i crkvenih manifestacija i derneka, od Sinja do Marije Bistrice, koji su se odigrali također zahvaljujući odobrenju Božinovićevog stožera

Samo je jedna konstanta u gotovo šestomjesečnoj prisutnosti koronavirusa u Hrvatskoj i u hrvatskom nošenju s epidemijom: Davor Božinović, ministar policije i šef Nacionalnog stožera Civilne zaštite, ni u jednom času – čak ni u trenucima očiglednih promašaja, nelogičnosti te političkih manipulacija i zloupotreba u režiji rečenog stožera – nije ni pomislio da kaže da se u nečemu pogriješilo, makar se radilo o detalju ili nečem sasvim sporednom, nikad nije rekao da je neka procjena bila kriva, da je neka odluka bila ishitrena ili zakašnjela. Ne, i ne! Davor Božinović, sivo i robotizirano lice vlasti, činovnik koji je samome sebi objasnio svoju operiranost od čvrstih političkih stavova i kičme time da je on vojnik države a ne vlasti, uvijek ima spremnu nakupinu riječi da svali odgovornost na nekog drugog, najčešće na neodgovorne građane i još neodgovornije političke suparnike, ili da drsko udari na zdrav razum dokazivanjem da jest ono što nije ili da nije ono što jest. Svisoka, preko volje i kao da je zbog nečega trajno ljut na javnost i na cijeli svijet, Božinović neprestano tvrdi da Stožer nije napravio ni jedan krivi korak i da nitko nije izišao s bilo kakvim konkretnim prijedlogom koji bi bio bolji i pametniji od mjera smišljenih u glavama HDZ-ovih stručnjaka. U tome mu možda može parirati jedino Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Tko je bio dovoljno moćan da utječe na Božinovića i Plenkovića? Jesu li nešto dobili zauzvrat ili jednostavno nisu mogli odbiti molbu? Zar nije bilo pametnije pošteno obeštetiti tvrtke koje se bave tom djelatnošću nego omogućiti rad noćnih klubova?

Davor Božinović najodgovorniji je za odluku Stožera o nesmetanom i praktično neograničenom radu noćnih klubova u većem dijelu srpnja i prvoj polovici kolovoza. Dok su pojedini epidemiolozi bili protiv toga da se noćnim zabavištima na Jadranu omogući rad kao da virusa nema i kao da ga nikad nije ni bilo, Božinović je – uz blagoslov premijera Andreja Plenkovića – inzistirao da se klubovima dozvoli da otvore vrata uz minimalna ograničenja i skoro nikakvu inspekcijsku kontrolu. Čak je i Capak naknadno sramežljivo rekao da se pogriješilo s noćnim klubovima i da nije bio sretan kad je donijeta ta odluka, ali šefa Stožera ništa ne može natjerati da odustane od dogme o vlastitoj nepogrešivosti. ‘Pokušavamo napraviti održivi balans između života koji se mora odvijati i zaštite zdravlja ljudi. Naravno da nam je svaki gost važan i dobrodošao, brojke potvrđuju da se turisti ovdje osjećaju dobro. Teško je zamisliti mlade koji se na ljetovanju žele pridržavati distance’, izjavio je Božinović koji ne želi priznati da se pogriješilo, premda je mjera po kojoj noćni klubovi mogu raditi samo do ponoći, mjera uvedena kad se ispostavilo da je riječ o lokalitetima s kojih se širi virus, praktično priznanje ozbiljne pogreške. ‘Ne mislim da su restriktivne mjere došle prekasno, jer se odluke donose tek kada se utvrde činjenice, a ne dok se nešto pretpostavlja’, ministar policije nije odustao od prkošenja pameti. Poslušajmo, uostalom, još jednom: ‘Odluke se donose tek kada se utvrde činjenice, a ne dok se nešto pretpostavlja.’

Osim nekih epidemiologa, i Hrvatska udruga turizma na vrijeme je apelirala da se ne smije dopustiti da nekoliko ili nekoliko desetaka noćnih barova na obali ugrozi kakvu-takvu turističku sezonu, a čini se da ipak neće biti katastrofalna, ali Božinović se htio uvjeriti da masovne noćne zabave zaista povećavaju broj inficiranih. Zašto je to htio? Zbog toga da bi Hrvatska ostvarila bolje turističke rezultate, da bi se u ispražnjenu državnu kasu slila koja kuna više? Naravno da to nije razlog, jer je čak i Božinoviću moralo biti jasno – pa i mimo upozorenja koja su stizala s više strana – da je udio jednomjesečnog prihoda svih noćnih klubova na Jadranu sasvim zanemariv u odnosu na ukupni turistički utržak te da je sumanuto riskirati sve zbog jednog komadića. I ne samo sve iz perspektive zarade od turizma, nego i iz perspektive zdravlja građana, a upravo je zaštita zdravlja ono što Plenković i Božinović deklarativno smještaju na vrh prioriteta kad se radi o korona-krizi. I naravno, uvijek će se naći pri ruci stručnjak poput Gordana Lauca da nam objasni da je baš zdravo da se u ovom času zarazi što veći broj ljudi, jer se tako prirodnim putem razvija imunitet: nema te loše korona-vijesti za vlast koju Lauc nije sposoban relativizirati do ruba apsurda, do ruba uvrede. Osim toga, i laici su već shvatili da nije razumno igrati na kartu ‘prirodnog cijepljenja’ u momentu u kojem je izvjesno da će svijet u idućih nekoliko mjeseci dobiti efikasno cjepivo.

Ono, međutim, što je minorno kad se gleda iz pozicije cjelovitog turističkog priljeva izgleda poprilično drukčije promatrano sa stajališta vlasnika priobalnih noćnih klubova ili persona koje su iz ovih ili onih razloga vitalno zainteresirane za poslovanje ugostiteljskih objekata te vrste. Tko je bio dovoljno moćan da utječe na Božinovića i Plenkovića? Jesu li nešto dobili zauzvrat ili jednostavno nisu mogli odbiti molbu? Zar nije bilo pametnije pošteno obeštetiti tvrtke koje se bave tom djelatnošću – bila bi to tek kap u oceanu dosad interventno potrošenih milijardi na saniranje posljedica krize – nego omogućiti rad tih lokala i proizvesti veoma konkretne štetne efekte i za državni proračun, i za turistički sektor, i za naše građane koji moraju putovati u inozemstvo, i za zdravstveni sustav? I Londonu je turizam itekako ekonomski važan, noćni život ondje ipak je nešto bogatiji i unosniji nego na jadranskoj obali, pa su svejedno londonski klubovi ostali zatvoreni. Spomenuti objekti sigurno nisu jedini na kojima se u proteklih nekoliko tjedna prenosio virus, ali nema sumnje da je iz tog vrela stigao dominantan broj pozitivnih na Covid-19. Tek ćemo vidjeti posljedice svjetovnih i crkvenih manifestacija i derneka u prvoj polovici kolovoza, od Sinja do Marije Bistrice, manifestacija i derneka koji su se odigrali također zahvaljujući odobrenju Božinovićevog stožera.

Nastava u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima počet će u učionicama 7. rujna, ali još se ne zna pod kojim uvjetima i uz koje epidemiološke mjere. O tome će se odlučivati u hodu. Što se radilo svih prethodnih tjedana?

U petak, 14. kolovoza, Hrvatska je zabilježila najveći broj novozaraženih u jednome danu od početka epidemije: 208 pozitivnih na 1249 testirana građanina. To je blizu 17 posto. Tri dana kasnije, u ponedjeljak, novinarka N1 televizije upitala je Krunoslava Capaka je li mu zapeo za oko taj podatak, naročito u svjetlu činjenice da se dosadašnji šestomjesečni postotak inficiranih u odnosu na one koji su testirani kreće između četiri i pet. ‘Nije mi poznat taj podatak o 17 posto, moram to provjeriti’, mirno je rekao Capak, premda je osobno na press-konferenciji objavio omjer 208 na 1249, a onda je dodao da je, u slučaju da je podatak o 17 posto točan, riječ o tome da su epidemiolozi odradili odličan posao jer su ispravno detektirali koju skupinu ljudi valja testirati. Ako znamo da je dosadašnji prosjek između četiri i pet posto, nema druge nego zaključiti da su epidemiolozi u prošlih šest mjeseci u tom pogledu odradili katastrofalan posao. U utorak, kad je bilo 199 novoinficiranih, postotak je bio iznad deset. U srijedu je zabilježeno 219 novih slučajeva na 1653 testirane osobe, što je više od 13 posto. Svih tih dana Božinović i ostali stožeraši nisu našli za shodno da upriliče konferenciju za novinare. Umjesto toga, poslat će vjerojatno nekog stručnjaka poput Lauca da nas uvjerava da je zdravo to što se zaraza širi ili da je sasvim nevažno što se drastično povećava broj pozitivnih. Nevažno je sve što trenutno ne ide u prilog političkim interesima vlasti i Božinovićevom ad hoc sklepanom stožeru.

U utorak je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs saopćio da će nastava u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima početi u učionicama 7. rujna, ali još se ne zna pod kojim uvjetima i uz koje epidemiološke mjere. O tome će se odlučivati u hodu, odnosno neposredno prije rečenog datuma, i ovisno o brojkama zaraženih i oboljelih. Što se radilo svih prethodnih tjedana? Zašto već nisu javno dostupni detaljni planovi za odvijanje obrazovnog procesa u različitim okolnostima? Zašto se Stožer ponaša kao vlasnik tajne o koroni i zašto smatra da će skrivanje planova pospješiti borbu protiv virusa? Tajnovitost i proizvodnja neizvjesnosti ne služe ničemu osim dodatnom zbunjivanju građana, a iz zbunjenosti i sistemski posijanog kaosa može se dogoditi samo prelazak na još viši stupanj nepovjerenja u Stožer i odluke tog tijela. Nepovjerenje će, uz već postojeću psihičku napregnutost velikog broja ljudi, izroditi neposluh i otpor: to je put u jesensku zdravstvenu dramu, u kojoj će se s Covidom-19 izmiješati i gripa i različiti oblici prehlade.

Aplikaciju je instaliralo svega oko 45 tisuća građana

Portal Telegram objavio je u utorak porazne podatke o interesu građana za aplikaciju za pametne telefone koja je namijenjena praćenju kontakata zaraženih koronom. APIS-ovu aplikaciju Stop Covid-19 dosad je instaliralo svega oko 45 tisuća građana, premda ona počinje biti efikasna tek kad je instalira 60 posto stanovništva. Pravo je čudo da je i 45 tisuća ljudi posegnulo za skidanjem aplikacije, s obzirom na to da Stožer i Vlada nisu učinili gotovo ništa da je promoviraju i populariziraju, ako je uopće trebalo trošiti novac i vrijeme na kreiranje nečeg takvog. Aplikacije pod imenom Andrija više se nitko i ne sjeća.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
1/3