>

novosti logo

Društvo Društvo

Naše malo normalno misto

Novosti u Supetru, gradiću u kojem su svi ponosni na Tomislava Domančića, vatrogasca koji se suprotstavio napadačima na sezonce srpske nacionalnosti. ‘Za nas je to bio šok, ali smo jedinstveno nastupili’, kaže gradonačelnica Ivana Marković. Neki od stanovnika bojali su se da bi se taj događaj mogao negativno odraziti na sezonu. No sada prije svega žele da se u njihovo mjesto vrati otočna rutina

Ima posla, itekako, kod nas je prometno kao na kolodvoru, kazuje nam nedugo nakon što smo se iskrcali iz ranojutarnjeg trajekta jedna restoranska radnica na supetarskoj rivi koja je stala predahnuti od posla. Sunce već dobrano peče, vjetra gotovo nema pa se ni mačke, koje omamljene ljepljivim zrakom spavaju gdje stignu, ne može više dozvati. Malomišćanski život odvija se tik uz rivu kojom mile uglavnom turisti i gdje se sve doima urednim, stoga su jedan do drugog u miru i slozi poslagani restorani, konobe i kafići.

Zadnje tri-četiri godine uspjeli smo se lišiti političkih prepucavanja, na odgovornim funkcijama su svi stručni i školovani ljudi i zato napredujemo – ističe Ivana Marković

U tom je malom mistu svoju ratnu kroniku, sjedeći u (ne)miru bračkog bungalova, ispisivao splitski novinarski bard Miljenko Smoje. Pisao je tada o praznoj tržnici i plaži, zatvorenim hotelima i pustom moru, barkama i trabakulima koji miruju. Zabilježio je Smoje također i upozorenje na izlogu najveće samoposluge, na kojem je onomad poručeno Srbima i komunistima da se u roku od dvadeset i četiri ure čiste iz maloga mista. No iščezle su odavno devedesete, a vrijeme je, dakako, preživjelo i ljude iz propagandne službe.

Ipak, i danas se stare aveti zavuku katkad iznova u neke tijesne malomišćanske kale pa su nedavno fizički napadnuti supetarski sezonski radnici srpske nacionalnosti, nakon čega je tom skandalu odlučnom reakcijom doskočila SDP-ova gradonačelnica Ivana Marković, ali i cijeli otočni gradić. Nakon što se ustanovilo da su ih premlatili pripadnici Torcide, gradonačelnica je ekspresno ukinula donacije nogometnom turniru Torcida Brač kup. Istakla je da je Supetar tolerantna sredina i da su napadi uopće nedopustivi, a kamoli oni na nacionalnoj osnovi. Ugostila je u svom uredu napadnute sezonce, a lokalnom je vatrogascu, koji se zatekao na mjestu događaja i suprotstavio napadačima, u povodu minulog Dana grada uručila zahvalnicu. Svojim je gardom zainteresirala široku javnost, postala je medijski najtraženijom političarkom u zemlji, a uz našeg novinara Hrvoja Šimičevića nedavno je primila aktivističku nagradu ‘Nada Dimić’ koju dodjeljuje Fond za druge. Ranije je pak odbila zahtjev za donacijom Počasnom bleiburškom vodu, odgovorivši toj organizaciji, posvećenoj njegovanju uspomene na pobijene pripadnike oružanih snaga NDH, da su supetarske vlasti novac prije svega predvidjele za proslavu 75. godišnjice oslobođenja otoka Brača od nacističke i fašističke okupacije.

Naš je prvi supetarski dojam taj da bi, samo da se kandidirala, gradonačelnica visoko dobacila na predstojećim predsjedničkim izborima. No kako zapravo živi jedan otočni gradić koji tako odlučno vodi gradonačelnica? U maloj neupadljivoj zgradi i još manjem uredu, Ivana Marković ima pune ruke posla: treba izaći na teren kako bi se uvjerila u kojoj su fazi započeti projekti, potpisati neke protokole, upoznati se s novim prometnim redarima, odgovoriti na desetke mailova, pa nas stoga zabrinuto zapitkuje koliko je dugo kanimo zadržati u razgovoru. Dosad još nije bila na službenom godišnjem odmoru, kaže nam, ali sad se priprema prvi put pošteno odmoriti jer puno se stresa nakupilo u zadnje vrijeme, a treba se posvetiti malo više i obitelji koja najviše pati zbog njene posvećenosti poslu.

- Prijete li vam pojedinci i dalje preko društvenih mreža i spočitavaju da niste dobra Hrvatica i domoljub? - pitamo je prije svega.

- Ne baš, sve se pomalo smiruje i dolazi na svoje - odgovara nam, i dalje nenaviknuta na medijsku pozornicu.

- Mi smo mirna sredina, nismo skloni takvim vrstama ispada, a ovo je bio organizirani napad na nekoga tko je drugačije nacionalnosti i nekoga tko priča drugim jezikom. Za nas je to bio šok, ali svi smo opet jedinstveno nastupili u toj ružnoj situaciji. I nije to nikakva senzacija, jer ako je naš nastup izazvao takvu reakciju javnosti, onda se treba zapitati u kakvoj zemlji živimo. Supetar je, opet ću kazati, normalan, otvoren i tolerantan grad - kaže gradonačelnica Marković.

Nagrada koju je nedavno dobila prva joj je takve vrste pa bez uvijanja kaže da joj je to velika čast s obzirom na to kako se danas doživljava političare.

Želimo u događaje oko promišljanja i učenja o antifašizmu uključiti škole – kaže antifašist Juraj Krstulović koji priprema 75. obljetnicu oslobođenja Brača

- Mene ne impresioniraju ni novac ni moć, tako sam odgojena. Otac mi je bio trgovac, majka kuharica, a osjećaj za nepravdu mi je urođen. Ovim se poslom bavim ne zbog toga da me netko titulira, već da uz kvalitetne ljude mijenjam stvari oko sebe. Zadnje tri-četiri godine uspjeli smo se lišiti političkih prepucavanja, na odgovornim funkcijama su svi stručni i školovani ljudi i zato napredujemo - kaže gradonačelnica.

Kada je 2013. preuzela funkciju, gradski je proračun iznosio 15,5 milijuna, od čega je na blokadu računa otpadalo 13 milijuna kuna. Nismo imali ni za žarulju promijeniti, kaže Marković. Grad je za vladavine HDZ-a bio devastiran, zakazano je mnoštvo sudskih sporova, a revizija je pokazivala čak 22 milijuna kuna pristiglih obveza. Dugove su Supetrani počeli rješavati otvaranjem poslovne zone. Danas je to gradić sa stopostotnim porastom u zapošljavanju jer je novim prostornim planom omogućena izgradnja hotela, kongresne dvorane i privezište zbog kojeg je došlo do porasta nautičkog turizma, a posljedično i rasta broja obrta po stanovniku. Sve to omogućilo je da se Supetar nađe među deset najboljih gradova u Hrvatskoj.

Imala je gradonačelnica ondje već problema, posebno s krupnim kapitalom gdje je štiteći, kako kaže, interese grada, napadana i verbalno, ali umalo i fizički. Nove statistike govore da Supetar, čiji proračun danas iznosi 30 milijuna kuna, u sklopu projekta ‘Sritna dica, sritan grad’ mjesečno izdvaja po 1.156 kuna za 15 studentskih stipendija, što je među najvišim iznosima tog tipa. Naknada za novorođenu djecu iznosi od pet do 15.000 kuna za peto dijete, što Supetar svrstava na treće mjesto u Hrvatskoj po takvim izdvajanjima. Nadalje, svi osnovci imaju besplatne knjige i radne bilježnice. Ove godine s radom su počele dvije dodatne jasličke grupe, a uskoro se otvaraju novi vrtić, osnovna škola, zgrada vatrogasnog doma, koji je zajednički projekt politike svih naselja na Braču, bez obzira na stranačke opcije koje u njima vladaju.

- Najveći nam je problem nedostatak građevinskog kadra pa tako propadaju poslovi na nivou grada. Ali ljudi se ipak doseljavaju u Supetar. Oni koji su došli raditi kao sezonci, pogotovo iz Slavonije, ostali su živjeti na otoku. Mnogo odgojiteljica također dolazi raditi iz Splita, jer nam kronično nedostaje obrazovnog kadra - kaže Ivana Marković.

Potom odlazimo na vrata direktora Turističke zajednice Ivana Cvitanića. Taman je izašao na marendu, referira nam njegova tajnica.

- Nešto su trenutno lošije brojke, ali gostiju ima - govori nam Cvitanić nekoliko minuta kasnije u jednom kafiću.

Sezona je sporo krenula, čujemo i od konobara na otoku.

- U zadnjih deset godina broj dolazaka gostiju je s 39 porastao na 85 tisuća - kaže Cvitanić.

S neskrivenim zadovoljstvom domeće da su u gradiću na otoku na rukovodećim javnim položajima samo četiri muškarca pa bi ih grad imao proglasiti, smije se, kulturnim dobrom.

No dotad valja osluhnuti kakve se nove priče valjaju malim mistom. Supetrani su ponosni na spomen svog sumještanina Tomislava Domančića, koji se suprotstavio napadačima na sezonce. Neki od njih bojali su se da bi se taj događaj mogao negativno odraziti na sezonu. Ali bit će da nije tako, kaže nam jedna konobarica. Posla ima, a radne snaga je više-manje ekipirana. No Supetrani prije svega žele da se na njihov otok vrati životna rutina, koja počinje pričama o Hajdukovim pojačanjima ili ribarskom ulovu i nekom predstojećem događaju tamošnjeg ljeta.

Danijela Kirigin, predsjednica Gradskog vijeća Supetra i tamošnjeg Foruma žena SDP-a, slaže se s nama da sve dobre ili loše stvari kreću od lokalne samouprave i da se takvo stanje često odražava na čitavu državu.

- Lokalna zajednica je baza i temelj svega. Svi političari koji streme vlasti na nacionalnoj razini trebali bi prvo proći ovu lokalnu, da vide kako stvari doista funkcioniraju u životu. Na tom nacionalno-političkom vrhu više se vode filozofske rasprave, bez puno doticaja sa stvarnošću - smatra Kirigin.

Pitamo je kako bi ona riješila problem uznemirujućih poruka mržnje i ostalih proustaških parola koje se mogu vidjeti u lokalnim sredinama.

- Lokalna vlast odmah treba poslati komunalce da preboje zagađenu površinu. Vidim te natpise mržnje o kojima nitko ne vodi računa kada putujem uokolo i tako prijeteći stoje na javnim površinama. Kako se lokalna samouprava postavi prema tom slučaju, tako će se vladati i građani. U suprotnom, odašilje se poruka da je to dopušteno i normalno. Nije dovoljno samo deklarativno osuditi takve pojave - kaže Danijela Kirigin.

Podsjeća na primjer Gradskog vijeća koje je sastavljeno od šest različitih političkih opcija, a koje, kada je riječ o bitnim stvarima, konsenzualno donose odluke. Zajednički su tako osudili napad na sezonce, a zajedno će, u interesu grada i građana, donijeti i izmjene prostornoga plana.

Hodajući Supetrom zamjećujemo da mnoge ulice nose imena koja podsjećaju na velike historijske događaje. Još 1990-ih Ulica Josipa Broza Tita zamijenjena je Ulicom hrvatskih velikana, ali to je bilo u vrijeme dok je Supetar funkcionirao kao općina pod vlašću HDZ-a. Naći će se ondje imena još takvih velikana: Stjepana Radića, kneza Domagoja, kralja Tomislava, Ante Starčevića…, ali i primjerice Ulica 22. lipnja, datuma kada se obilježava Dan antifašističke borbe, ili pak prve otočne čuvene 12. Dalmatinske brigade, ili Ulica 18. rujna, dana kada je 1944. oslobođen Brač. Supetar se revno sprema za ovogodišnju 75. obljetnicu tog događaja. Premda tek razrađuje koncept samog događaja, Juraj Krstulović, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Brača i potpredsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, kaže da će njegova poruka – da je Supetar sigurno i poželjno mjesto za život – biti upravo suprotna onoj koju su željeli poslati napadači na sezonske radnike. Potom se vraća na činjenicu da treba obnoviti pojedine spomenike u čast bračkom antifašizmu.

- Prije svega, ploču koju je netko skinuo i bacio, a koju su postavili predstavnici veterana engleske vojske, komandosa na Vidovoj gori iznad Bola, jer su i oni sudjelovali u oslobađanju Brača. Imali smo i drugu značajnu ploču koja je svjedočila da su u oslobađanju Brača sudjelovale prekomorske jedinice – oni partizanski sastavi koji su se formirali od vojnika koji su se liječili u bolnicama u Bariju i El Shattu. Vjerojatno je da ćemo na predstojeću obljetnicu otkriti obje ploče - kaže Krstulović.

Još je, domeće, nekih 30-ak živih boraca na otoku. Većina je onih čije obitelji primaju boračke penzije, dok je izvornih boraca koji su bili s puškom u ruci jako malo. Ali zato zaslužuju priznanja.

- Želimo u te događaje oko promišljanja i učenja o antifašizmu uključiti škole, onako kako se to već radi u Istri. Naravno, i Grad Supetar je uobičajeno uključen u spomenute manifestacije. Kada su u pitanju događaji kao što je bio napad na sezonce, ne bi se trebalo čuditi postupcima naše gradske vlasti, jer kada bi sva lokalna samouprava tako reagirala, ova zemlja bi bila za poželjeti - zaključuje Juraj Krstulović.

1/4