>

novosti logo

Pametna sela – glavna tema trećeg Ruralnog parlamenta

OPG-ovi koji imaju do 3.000 eura vrijednosti imaju status nekomercijalnih, iako će moći prodavati svoje proizvode. Oni čiji je ekonomski proizvod preko 3.000 eura računaju se kao komercijalni

Preko 300 stručnjaka, predstavnika nadležnih ministarstava, državnih službi i lokalne samouprave, Lokalnih akcijskih grupa (LAG) i udruženja, okupilo se na nedavno održanom Trećem ruralnom parlamentu u Vodicama i Tisnom kod Šibenika. Skup su organizirali Ministarstvo poljoprivrede i Mreža za ruralni razvoj.

Glavna tema ovog izdanja Parlamenta vezana je uz ‘Pametna sela’, odnosno sela budućnosti. Inicijativa je pokrenuta u Europskom parlamentu 2017. kako bi se skrenula pažnja na sve veću depopulaciju i odliv iz sela u urbana područja, a zaživjela je donošenjem Akcijskog plana EU-a za pametna sela Evropske komisije.

Prema Strategiji prostornog razvoja RH, ruralna područja pokrivaju značajan dio hrvatskog teritorija i suočena su s problemom depopulacije, slabe gustoće naseljenosti i napuštenosti ruralnih područja.

Osnovne karakteristike svakog pametnog sela su zamjena tradicionalnih mreža i usluga digitalnim, bolja upotreba znanja u korist građana i poduzeća, bolja kvaliteta života i veći životni standard, bolja iskorištenost dostupnih resursa i nove mogućnosti za životnu sredinu.

Njih karakteriziraju i ulaganja u infrastrukturu, razvoj poslovanja, dobro upravljanje, jačanje ljudskog kapitala i izgradnju dodatnih kapaciteta i zajednice, rečeno je na skupu.

- Pametna sela su ona koja svoje resurse troše na optimalan način, ne ugrožavaju prirodu, imaju živo gospodarstvo, atraktivna su za život, brinu se o djeci, ženama i posebnim skupinama stanovništva te ih ljudi rado posjećuju. U takvom selu bih i ja želio živjeti., rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Prisutnima su se obratili predstavnici Europske komisije Stefan Jensen i Europskog gospodarskog i socijalnog odbora Tom Jones koji su predstavili koncept pametnih sela i primjere provođenja u zemljama EU. Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. predstavila je Spomenka Đurić, državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, dok je o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike govorio Michael Pielke iz EK.

Spomenka Đurić je naglasila je da je ovo temeljni strategijski i planski dokument koji uključuje višesektorske i sektorske strategije i koji nastoji prikazati gdje smo trenutno, koji su nam razvojni potencijali, gdje želimo biti do 2030. i kako ćemo to ostvariti, financirati i upravljati. - Jedan od strateških ciljeva uključuje i povećanje konkurentnosti u poljoprivredi i turizmu, rekla je.

Na skupu je bio i Saša Ležaić iz Centra za razvoj i investicije SNV-a koji je u izjavi za Novosti ukazao na važnost ovog skupa. – Za razvoj Strategije traže se i mišljenja i stavovi poljoprivrednika koji bi bili uključeni u nju. Strategija se realno stvara na terenu u kontaktu s onima kojima je namijenjena. Pametno selo nije moguće bez uvođenja broadbanda (širokopojasni Internet) s brzinama višima od 30Mb/s. Zbog toga se stvara infrastruktura, a u općinama i županijama provode se natječaji za njenu izradu, rekao je Ležaić.

Upozorio je da se, shodno zakonskim propisima koji su na snagu stupili s početkom ove godine, vrši nova podjela OPG-ova. – OPG-ovi koji imaju do 3.000 eura ekonomske vrijednosti imaju status nekomercijalnih, iako će moći prodavati svoje proizvode. Oni čiji je ekonomski proizvod preko 3.000 eura računaju se kao komercijalni uz potrebu uplaćivanja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, osim ako nisu negdje zaposleni ili su u mirovini, rekao je.

1/1