>

novosti logo

Intervjui Intervjui

Snježana Božin Književna karavana povezuje kulture

S karavanom putuju Damir Karakaš, Kristian Novak, Ivana Šojat-Kuči, Neven Ušumović, Clemens Meyer i Anna Baar, a predstavit će se u Ogulinu, Pazinu, Čakovcu, Osijeku i na koncu u Zagrebu

Književna karavana zajednički je projekt Goethe-Instituta Kroatien i Austrijskog kulturnog foruma Zagreb u suradnji s nizom lokalnih partnera. S književnom karavanom putuje šestoro autora i autorica iz Hrvatske, Austrije i Njemačke. O projektu govori njegova idejna začetnica Snježana Božin, voditeljica knjižnice zagrebačkog Goethe-Instituta.

Kako je došlo do ideje za projekt koji uključuje i jedan stari kombi?

Ideja projekta nastala je tijekom razgovora o sudbini službenog vozila Goethe-Instituta, kombija koji je zajedno sa svojim dugogodišnjim vozačem Brankom Strukanom trebao biti umirovljen. Odmah mi je palo na pamet da bismo kombi mogli iskoristiti za neki projekt posljednjeg putovanja. O ideji sam razgovarala s Georg-Christianom Lackom, tadašnjim direktorom Austrijskog kulturnog foruma u Zagrebu, koji se odmah želio uključiti u projekt. Tako je nastala zamisao o karavani austrijskih, hrvatskih i njemačkih pisaca koji putuju Hrvatskom i promoviraju književnost dovodeći pisce i književnost tamo gdje ona nastaje i gdje se čita, ali često nije fizički prisutna. Karavana će istovremeno usmjeravati pažnju javnosti i medija na hrvatsku književnost, ali i na književnost njemačkog govornog područja koja se u prijevodu, doduše, čita, ali je zbog krize koja je u velikoj mjeri pogodila hrvatske izdavače sve manje prisutna na policama knjižara. Književna karavana će, u skladu s dugogodišnjom zadaćom vozila i njegova vozača, ponovno povezivati hrvatsku kulturu i kulturu njemačkoga govornog područja.

Tko su autori i autorice koji će se predstavljati i koja su im odredišta?

S karavanom putuju Damir Karakaš, Kristian Novak, Ivana Šojat-Kuči i Neven Ušumović te Clemens Meyer iz Njemačke i Anna Baar iz Austrije, a književnoj će se publici predstaviti u Ogulinu, Pazinu, Čakovcu, Osijeku i na koncu u Zagrebu. Hrvatske autore karavana odvodi i u regije odnosno mjesta iz kojih potječu, u kojima žive ili koja imaju važnu ulogu u njihovu književnom stvaralaštvu. Riječ je o autoricama i autorima koji su dobro poznati hrvatskoj književnoj publici, pa je tako Clemens Meyer prije karavane gostovao na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu. Anna Baar mlada je koruška autorica hrvatskih korijena čiji je debitantski roman ‘Die Farbe des Granatapfels’ (‘Boja šipka’) upravo objavljen i koja je ove godine bila jedna od kandidatkinja za renomiranu nagradu Ingeborg Bachmann.

Književne večeri moderirat će Christine Okresek, rođena Bečanka koja živi u Opatiji. Karavana je prilika da sami autori, ali i publika, stvore kompleksniju i bogatiju sliku književnosti i vlastite i drugih zemalja, kako u svome izvorniku tako i u prijevodu.

Uz samu književnost, karavana se bavi pitanjima identiteta, odnosno promovira i ideju putovanja?

Dvije velike teme kojima se sudionici karavane bave su jezik kao identitet i odnos urbanog i ruralnog. Među njima su pisci koji su izrazito ‘gradski’, poput Clemensa Meyera. Drugi se više kreću na rubu ili u ruralnom krajoliku, poput Kristiana Novaka ili Nevena Ušumovića. Damir Karakaš opisuje likove koji dolaze iz provincije u urbanu sredinu. Ljudi koji bježe sa sela i dolaze u grad gdje zapravo i nisu sretni. Roman Anne Baar pak ima autobiografske crte: glavna junakinja kreće se između Brača, Zagreba, Beča i Klagenfurta, kako geografski tako i jezično. Dvojezičnost igra veliku ulogu u njezinu romanu: s jedne strane majčin jezik, s druge očev. U romanu ‘Unterstadt’ Ivane Šojat-Kuči ta dvojezičnost dobiva i vrlo tragičnu notu. Tragična je naime sudbina obitelji njemačkih korijena. Njemački jezik ovdje je jezik neprijatelja, iako je glavna junakinja romana više okružena hrvatskim jezikom.

Knjižnica zagrebačkog Goethe-Instituta najveća je njemačka knjižnica u Hrvatskoj. Otkad postoji i kakav je profil korisnika danas?

Knjižnica Goethe-Instituta u Zagrebu djeluje od 1976. godine, otkada je Institut otvoren na današnjoj adresi u Ulici grada Vukovara 64. Knjižni fond trenutno obuhvaća oko 9.000 medija, uglavnom na njemačkom jeziku, s težištem na suvremenoj književnosti njemačkoga govornog područja i materijalima za učenje njemačkog jezika te ponudi audiovizualnih medija, njemačkog dnevnog i ostalog tiska itd. Knjižnica ima oko 2.500 korisnika, većinom studenata, nastavnika i učitelja njemačkog jezika, djece i njihovih roditelja te općenito ljubitelja njemačkog jezika i kulture. Iako je glavnina medija na njemačkom, knjižnica redovito prati književnu produkciju i u Njemačkoj i u Hrvatskoj te svojim korisnicima nudi prijevode suvremenih autora njemačkoga govornog područja na hrvatski i prijevode hrvatskih autora na njemački jezik.

1/1