>

novosti logo

Piše Novosti

Udruge podržale referendum o mirovinskoj reformi: 'Ne damo naše godine'

Nekoliko zagrebačkih udruga održalo je tribinu na kojoj su kojoj su najavili da će dati podršku sindikalnoj akciji prikupljanja potpisa za referendum o novom mirovinskom sustavu

Tribina pod nazivom 'Ne damo naše godine' održana je u srijedu u prostorijama Zelene akcije u Zagrebu. Organizatori su udruge Mreža mladih Hrvatske, Centar za mirovne studije, Zelena akcija, Pravo na grad i BRID – Baza za radničku inicijativu i upravljanje, koje su najavile podršku sindikalnoj akciji '67 je previše'. Riječ je o dvotjednoj akciji prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju donesenog krajem prošle godine, koja će se održati od 27. travnja do 11. svibnja .

Novi zakonski okvir predviđa povećanje dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina, nameće dodatnu penalizaciju za prijevremeni odlazak u mirovinu i ukida stimulaciju za radnike koji ostaju raditi nakon navršene 41 godinu staža.

Navedne udruge podržavaju inicijativu za izmjenama mirovinske reforme, smatrajući da Vlada reformu plasira kao ekonomsku nužnost, iako je ona isključivo politička odluka. 

Ovo nije prvi put da su se udruge civilnog društva povezale sa sindikatima u obrani javnog dobra što mirovinski sustav jest, naglasila je Jelena Ostojić iz BRID-a. 

- Mirovinski sustav tiče se svih nas - rekla je Ostojić i dodala kako predstavlja civilizacijski doseg temeljen na solidarnosti. 

Upozorila je i kako ovaj oblik međudruštvene potpore prolazi krizu u cijelom svijetu te da se posljedice posebno osjećaju u zemljama poput Hrvatske, vodeće u EU po nesigurnim oblicima rada, nezaposlenosti i lošem gospodarskom upravljanju. Pobrojala je probleme koje mirovinski sustav u Hrvatskoj ima – od nepovoljnog omjera radnika i umirovljenika do malih mirovina. 

- Podizanjem dobne granice nauštrb starijih pokušavaju se sanirati problemi na tržištu rada koji su nastali zbog loše gospodarske politike - rekla je Ostojić.

Osim dodatnog opterećenja koje mirovinska reforma u ovom obliku stavlja na leđa starijih radnika u lošijim uvjetima rada, ona posebno pogađa žene o čemu je govorila njena kolegica Marija Ćaćić. Posebno se osvrnula na činjenicu izjednačavanja dobne granice za odlazak u mirovinu kod žena i muškaraca, koja bi trebala započeti do 2029. godine. Pojasnila je da se kao feministkinja zalaže za jednakost, no da se u ovakvim društvenim uvjetima gdje su žene dvostruko opterećene, odnosno obavljaju veći dio neplaćenog rada kod kuće, to ne predstavlja dobru mjeru.

- Žene imaju 20 posto manju mirovinu od muškaraca - naglasila je Ćaćić i objasnila kako je to u stvari kumulativni efekt diskriminirajućih praksi kroz koje žene prolaze tijekom života. 

- Sustav se oslanja na žene, a one od njega dobivaju jako malo - zaključila je Ćaćić. 

Predloženi zakonski okvir pogađa i mlade o čemu je govorio Jakov Kolar iz Mreže mladih Hrvatske. 

Kolar je objasnio kako su mladi posebno ugrožena skupina s obzirom na prekarne uvjete rada i činjenicu da put od studiranja do stalnog zaposlenja dugo traje. Također se osvrnuo i na činjenicu da mladi u Hrvatskoj u prosjeku obiteljski dom napuštaju s 30 godina. 

- To nije pitanje balkanskog mentaliteta - upozorio je Kolak - već uvjeta na tržištu rada. Nezaposlenost kod mladih je izrazito visoka i iznosi 25 posto. Kasno ulaze na tržište rada, sve više se koriste studentski ugovori koji smanjuju cijenu rada i dugi su periodi nezaposlenosti između zapošljavanja na određeno kod ove dobne skupine.

Upozorio je i kako 'prikupljanje' godina radnog staža mladima, koji se u stvarnosti ne zapošljavaju s 19 ili 24 godine ako studiraju, izgleda kao da ih netko laže. No u antiradničkoj klimi koja postoji, njih se uspijeva uvjeriti da je pitanje mirovina stvar pojedinaca.

- Siguran posao i zaštita od siromaštva u starosti prava su za koja se društvo u prošlosti izborilo - rekao je Kolak objašnjavajući kako se u cijeloj Europi događa napad na socijalnu državu.

Zbog svih ovih razloga navedene udruge podržavaju sindikalnu akciju prikupljanja potpisa za referendum te pozivaju građane da se uključe ili volontiranjem ili svojim potpisom. Više informacija o cijeloj inicijativi mogu se pronaći ovdje

1/1