>

novosti logo

Vijesti / Kultura Vijesti / Kultura

ZagrebDox donosi preko 150 filmova

Na ovogodišnjem, 11. po redu Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma Zagrebdox, koji će se održati od 22. februara do 1. marta, bit će prikazano oko 150 filmova u ukupno 16 službenih, popratnih i posebnih programa

ZagrebDox su u Centru Kaptol najavili Nenad Puhovski, direktor festivala, Lucija Parać, producentica i Sanja Milinović, direktorica Odjela za direktan nastup na tržištu u Hrvatskom telekomu, generalnom sponzoru festivala.

Uz 24 filma međunarodne i 16 filmova regionalne konkurencije koji se takmiče za nagrade, na festivalu će biti i više službenih programa - Biografski Dox, Glazbeni globus, Happy Dox, Kontroverzni Dox, Majstori Doxa, Stanje stvari, Teen Dox, Factumentarci i ADU Dox, a najavljeni su i novi posebni programi, Triler Dox, Blistok i ZagrebDoXXL.

- Uz navedene programe, bit će održane i dvije retrospektive hrvatskih dokumentaraca u selekciji filmske kritičarke i filmologinje Diane Nenadić; ‘Autorska večer’ Vinka Brešana i retrospektiva hrvatskih glazbenih dokumentaraca - rekao je Puhovski.

Navodeći više već nagrađivanih filmova koji će biti prikazani u međunarodnoj konkurenciji, Puhovski je u regionalnoj konkurenciji izdvojio svjetsku premijeru filma ‘Destinacija Serbistan’ Želimira Žilnika o izbjeglicama koje preko Srbije planiraju doći do EU. Sličnom temom bavi se i talijanski film ‘S mladenkine strane’ u režiji trojca AugugliaroDel Grande – Al Nassiry. Ovaj hibrid dokumentarca i političkog aktivizma, nagrađen u Veneciji, donosi priču o talijanskom novinaru i palestinskom pjesniku koji pokušavaju pomoći grupi izbjeglica iz Palestine i Sirije da emigriraju u Švedsku, tako što će organizirati lažnu vjenčanu povorku na putu od Milana do Stockholma. Mađarski film ‘Kainova djeca’ u režiji Marcella Gerőa kroz priču o trojici muškaraca koji su kao djeca postali ubojice pripovijeda o sudbini, grijesima i mađarskoj povijesti.

Puhovski je naglasio da će na festivalu biti prikazano 20 filmova hrvatskih autora, od kojih sedam u regionalnoj konkurenciji. A da će Kontroverzni Dox opravdati svoje ime, dokazuje i najava njemačkog filma ‘Titovi odredi smrti’ Philippa Grülla i Franka Hofmannna koji govori o jugoslavenskim špijunima odgovornima za likvidacije hrvatskih emigranata u Njemačkoj zbog čega se sada i sudi ondašnjim rukovodiocima jugoslavenske Službe državne bezbednosti. U tom je programu i libanonsko-kanadski film ‘Mistična masa’ Karima B. Harouna, snimljen za vrijeme impresivne religiozne procesije u čast smrti jednog šijitskog vjerskog vođe.

Prema riječima Lucije Parać, filmovi će biti prikazivani od podne do ponoći u svih pet dvorana Cineplexxa, a cijena ulaznica će se kretati od 20 do 25 kuna, za Teen Dox 15 kuna, s tim da će cijena za gledanje svih nagrađenih filmova (The best of fest) u nedjelju, 1. marta, biti 35 kuna.

- I ove godine će ZagrebDox u dnevnim terminima besplatno prikazivati sve filmove iz međunarodne i regionalne konkurencije, uz još poneko iznenađenje - rekla je Parać.

Puhovski je za ‘Novosti’ govorio o nekim aspektima festivala. Na pitanje kakva je bila ponuda filma u regiji, prije svega na području bivše Jugoslavije, Puhovski je odgovorio:

- Mi se bavimo malo širom regijom, otprilike Austro-Ugarskom, bivšom Jugoslavijom, pa još malo na istok. Imamo dosta hrvatskih, srpskih, bosanskih filmova, iako je ponuda bila zericu slabija nego lani, ali na razini dosadašnjih godina.

Pitali smo ga hoće li novi programi rezultirati većim brojem posjetilaca, čiji je broj godinama rastao, pa je u ovih deset godina do sada na ZagrebDoxu bilo prosječno oko 20.000 posjetilaca godišnje.

- Ne razmišljamo na taj način; jednostavno mislim da svake godine gledateljima treba ponuditi nešto novo, ali se i držati nekih provjerenih vrijednosti za koje se pokazalo da privlače gledatelje. Uvodimo jedan do dva nova programa kako bi pokušali ljude dovesti ljude koji na drugi način gledaju filmove. U zadnjih par godina pokazalo se da to ljude zanima, ali čini mi se najvažnije organizirati hrpu od 150 filmova tako da se gledatelji snalaze unutar tog broja i da pronađu ono što ih zanima. U krajnjoj liniji, ljudi ne idu gledati programe, oni idu gledati filmove. Međutim, kad ih organizirate u programe, onda se lakše snađu, prođu kroz te programe i vide što ih zanima. Radi se o strukturi koja ljudima omogućava da kažu: ‘Eto, taj film hoću pogledati’.

Pitali smo ga ima li šanse da neki od filmova nakon festivala završi u kinima.

- Iz iskustva Factuma mogu reći da naše uspješnice u nekoliko zadnjih godina prikazujemo u čitavoj Hrvatskoj kroz mrežu nezavisnih kina, a bit će i na TV-u. Sve zavisi o distributerima; to je posao kojim se mi ne bavimo.

Objasnio je i zašto, za razliku od ostalih festivala, ZagrebDox nije dislociran.

- Imamo problem da se radi o specifičnim distributerima, a ne o klasičnoj filmskoj distribuciji. Koji put je distributer sam autor, a prava za kinematografsko prikazivanje često imaju druge tvrtke, a ne one koje posjeduju festivalska prava. Za bilo što izvan Zagreba treba prava loviti ispočetka. Imamo plan decentralizacije, a iako trenutno nismo u stanju ni organizacijski ni financijski to podnijeti, to će se desiti prije ili kasnije – zaključio je Puhovski.

1/1