>

novosti logo

Kronika Kronika

Zbili smo redove

Srbi na riječkom području su nakon ubojstva Radoja Petkovića pokazali prkos i želju da se više angažiraju u našim organizacijama, govori Zoran Stanković, predsjednik VSNM-a Primorsko-goranske županije

Kako divljačko ubojstvo Radoja Petkovića utiče na atmosferu među Srbima na riječkom području?

Taj zločin je djelovao psihološki na srpsku zajednicu: ljudi su se sakupili i zbili svoje redove. Na komemoraciji je bilo puno ljudi što pokazuje da se nisu prestrašili, čak obrnuto: pokazali su prkos i želju da svoj angažman u našim organizacijama i vijećima još više pojačaju. To je jedini način da se suprotstavimo maltretiranju kojim nas pokušavaju udaljiti od našeg cilja, a to je puna ravnopravnost Srba s ostalim građanima Hrvatske.

Što u cijelom slučaju znači podrška vlasti?

Vlast u Rijeci, Kastvu, Viškovu i u Primorsko-goranskoj županiji je nedvosmisleno osudila zločin. Postoje ljudi u lokalnoj vlasti koji su spremni određene stvari nazvati pravim imenom i naglasiti da sve zločine treba jasno detektirati i osuditi. Velika pažnja je bila posvećena gradonačelnici Supetra koja je osudila napad na Srbe u tom mjestu, ali su i riječi koje smo čuli od predstavnika Grada Kastva bile snažne i dale nam podršku.

Raste li u Županiji antimanjinsko raspoloženje ili je ovo tragični, ali izolirani incident?

Rekao bih da je izolovan incident jer svi dosadašnji pokazatelji ukazuju da je ovo tolerantna sredina. Istina, nedavno su u Rijeci grupice maturanata u javnosti skandirali ustaške pokliče, ali i to je minorno u odnosu na opće raspoloženje. Drago mi je da se u naše organizacije uključuje sve više mladih, pa ćemo i u narednom periodu više raditi na povezivanju s antifašistima i civilnim udrugama koje promiču toleranciju i multikulturalnost.

Što su pokazali nedavni manjinski izbori?

U odnosu na prošle napravljen je manji pomak u izlaznosti. U ovom sazivu imamo novoformirana vijeća tamo gdje ih nismo imali ranije, kao u Krku, ali moramo poraditi na konstituiranju vijeća u Crikvenici, Novom Vinodolskom, Cresu i Lovranu jer tamo imamo zakonske uslove za to. Koliko god bila ograničena mandatom i sredstvima, vijeća su način kroz koji možemo pokazati svoje stavove i uticati na lokalnu samoupravu. Izbori su pokazali da Srbi u Hrvatskoj moraju imati jedinstvenu politiku koja se bazira na jednoj dobroj mreži: to se provodi kroz SNV i samo tako možemo biti dobar partner lokalnoj samoupravi i državi.

Hoće li nakon konstituiranja vijeća otići na ljetnu pauzu?

Programa ima i pauze neće biti. Krajem juna naš VSNM bira članove predsjedništva i delegate za SNV i tada ćemo analizirati aktivnosti prethodnog i planove sadašnjeg vijeća. Tokom jula i avgusta bit će održano više manifestacija po županiji i u suradnji s pododborom ‘Prosvjete’ u Rijeci rade se pripreme za Dane srpske kulture koje ćemo održati tokom jeseni. Planiramo da ih proširimo na Gorski kotar i okolicu Rijeke. Imali smo više zajedničkih tribina s ‘Prosvjetom’ i mislimo ih nastaviti raditi i dalje. Lani je pokrenuta inicijativa povezivanja sa Suboticom, gdje živi hrvatska i mađarska zajednica. To mi se čini dobar put kako bi se međunacionalne tenzije smanjile i kako bi radili na poboljšanju statusa manjina i u Srbiji i u Hrvatskoj.

Kako animirati Srbe, posebno po gradovima, da se više uključe u aktivnosti zajednice?

Ljudi najbolje osjete kad ima konkretnih realiziranih programa jer same političke aktivnosti nisu dovoljne. Zato bi vijeća zajedno s udruženjima trebala nuditi konkretna rješenja za probleme. Nama bi bilo od interesa da ljudi u Gorskom kotaru dobiju ambulantu, da se generalno poboljšaju zdravstvene usluge, da se autobusima bolje povežu s Rijekom, pa čak i da zaživi riječka luka i počne da se radi na nizinskoj pruzi jer bi tako područje na kojem živio dio srpskog stanovništva dobilo priliku za ekonomsku emancipaciju. Bitno nam je da nas Županija i Grad Rijeka podupru kao što su to do sada činili, da se sagradi Srpski kulturni centar u Rijeci i da tamo bude prostora za sve srpske organizacije.

1/1