Podignuta je optužnica protiv Ilije Glavića koji je 24. aprila na Viškovu nasmrt pretukao Radoja Petkovića, građevinskog poduzetnika, predsjednika Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Kastva i istaknutog člana srpske zajednice u Primorsko-goranskoj županiji. Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci tereti Glavića za počinjenje kaznenog djela protiv života i tijela, odnosno nanošenja teške tjelesne ozljede sa smrtnom posljedicom. Nigdje u optužnici se ne spominju moguća etnička pozadina premlaćivanja ni zločin iz mržnje, a i ovog puta ŽDO je izbjegao dati odgovor na pitanje naše redakcije o konkretnim motivima napada na Radoja Petkovića. Da li su nakon napada s fatalnim ishodom, postupanja policije i tužilaštva ostala neka otvorena pitanja i nejasnoće, upitali smo saborskog zastupnika i predsjednika Srpskog narodnog vijeća Borisa Miloševića.

- Teško mi je komentirati jer ne znam sve detalje. Ne znam da li je DORH uopće utvrdio motiv Glavića da pretuče i ubije Radoja Petkovića. Zločini iz mržnje često se ne prepoznaju i neadekvatno se procesuiraju, nadam se da to ovdje nije slučaj. Veći duži niz godina predlaže se ulaganje u edukaciju pripadnika policije, Državnog odvjetništva i sudaca o europskim i međunarodnim standardima o prepoznavanju, kvalifikaciji i progonu zločina iz mržnje. Nadam se da je DORH kvalitetno pripremio optužnicu pa da nećemo čekati desetak godina i više na pravomoćnu presudu - kaže Milošević.

Podignuta optužnica za teške tjelesne ozljede sa smrtnim ishodom iznenadila je voditeljicu Documente Vesnu Teršelič.

- Čudi me da ŽDO u Rijeci u kriminalnom rukopisu počinitelja koji je do smrti pretukao petnaest godina starijeg muškarca nije prepoznao mržnju. Zar pripadnost ubijenog Petkovića srpskoj zajednici doista nije bila važan motivirajući faktor? U istrazi procjena motiva za počinjenje kaznenog djela protiv života i tijela ovisi o iskazima svjedoka. Čak i ako nitko od očevidaca prebijanja nije govorio u prilog počinjenja kaznenog djela zbog nacionalnog ili etničkog podrijetla, trebalo je ispitati širi krug svjedoka upoznatih sa stavovima okrivljenika. Pitam se jesu li nadležni provjerili navode iznesene u medijima o sumnji na umiješanost napadača u ratne zločine s Posebnim odjelom za ratne zločine Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Eventualna sumnja na ratni zločin ne bi imala direktne veze s bezobzirnim nasiljem na Viškovu, ali bi mogla biti važna za razumijevanje postupaka okrivljenika. Čini se da ŽDO u Rijeci nije dovoljno pozorno istražio okolnosti ovog zločina - ističe Teršelič.