Novosti

Kratko & jasno

Зoрaн Блaнушa: Mнoги сe врaћajу у Гaрeшницу

Mлaди у Гaрeшници с нaмa су oдрaстaли, a oндa су сe пo зaвршeтку фaкултeтa врaтили и пoнoвнo aктивирaли у свoм KУД-у, кaжe прeдсjeдник Прoсвjeтинoг пoдoдбoрa у Гaрeшници

Large  razgovor zoran blanusa

I ove je godine garešnički pododbor Prosvjete, zajedno s KUD-om Moslavina koji djeluje u sklopu njega, vrlo aktivan: kako stojite s članstvom?

Mladih je dosta, pa nije problem kad ih sedmero-osmero ne može nastupiti, bude ih uvijek dovoljno na okupu. No zato nam u posljednje vrijeme škripi s djecom, a nekad smo bili poznati upravo po dječjoj sekciji. Nadam se ipak da će se doskora i ta dobna skupina povećati, premda će to biti teško jer je ovdje mališana sve manje. Nije začuđujuće da mladih u A sekciji ima u pristojnom broju, jer su mnogi od njih s nama odrastali, a onda su se po završetku fakulteta vratili ovamo i ponovno aktivirali u svom KUD-u; to zasigurno govori nešto o njihovu entuzijazmu i povezanosti s pododborom. Entuzijazam i privrženost prisutni su i kod roditelja koji djecu dovoze na probe svojim vozilima i za to ne očekuju naknadu troškova iako neki svaki put moraju prijeći po petnaestak kilometara u svakom smjeru.

A u kakvom je stanju Dom u Rogoži, planiran da bude baza KUD-a?

Nadamo se da će do kraja godine biti dovršen, jer još ima toga za doraditi i popraviti, radi čega i nije otvoren u planiranom roku, odnosno do 15. oktobra. Vjerujemo da ćemo to učiniti prigodom Svetog Nikole, naše slave koja pada na 19. decembra.

Domaćini ste i organizatori brojnih manifestacija i susreta, posebice folklornih: kakvu vam pritom podršku pružaju gradske i županijske vlasti te nadležne institucije?

Najveću financijsku potporu dobivamo kroz Savjet za nacionalne manjine RH, ali nam i Grad Garešnica te Bjelovarsko-bilogorska županija daju projektnu podršku, kroz neke aktivnosti koje organiziramo. Dakle, raspišemo projekt pa dobijemo novac ili drugačiju pomoć, na primjer takvu što nam se ustupi garešnički Dom kulture ili kombi u vlasništvu grada kojim odlazimo na nastupe, uglavnom one u bližoj okolici.

Osim što ste predsjednik pododbora, vi ste i koreograf te voditelj folkloraša KUD-a. U kolikoj se mjeri plesači usavršavaju: imaju li za to volje i kakve su vam uopće mogućnosti na raspolaganju?

Seminari su svima itekako potrebni, jer prilikom svakog nastupa do izražaja dolazi kvaliteta izvođača, ali i osobe koja ih vodi. To sam ponajbolje naučio kroz vlastito iskustvo: kad smo 2001. započinjali s radom, činili smo to najbolje što smo mogli, ali smo se već nakon prvog edukacijskog seminara počeli mijenjati, nadam se nabolje. Naravno, postoje razlike između seminara. Neki su kvalitetniji i predano ih vode doista stručne osobe, no ponekad i se događa da bar jedan od parametara kvalitete izostane jer je jedino bitno uzeti kotizaciju sudionicima. Bio sam tako na jednom seminaru u Vojvodini kojim nisam bio zadovoljan jer je u programu bilo previše koreografskih dijelova, a nema svako područje isti stil igre i plesa.

S druge strane, Prosvjetin seminar u čijoj organizaciji i sam sudjelujem vode stručnjaci iz beogradskog nacionalnog ansambla Kolo iz Beograda koji zdušno prenose svoje veliko znanje. Kad se s tim seminarom tek započinjalo, uočili smo odmah koliko smo siromašni po pitanju stručnog kadra. Pridružile su nam se bile tek tri-četiri osobe koje su mogle voditi plesače, pa smo isprva bili prilično skeptični. No nakon godinu i pol znatno je povećana predavačka kvaliteta, a i polaznici seminara su se na neki način filtrirali.

Stoga mi je drago da danas ima mladih koji folklor iskreno vole, koji imaju volje i znanja da se u toj izvođačkoj disciplini usavršavaju. Kod njih se vidi velik napredak, što, pored podizanja kvalitete, i jest cilj našeg seminara za dvadesetak polaznika. Takvo vođenje Prosvjetinih sekcija i obuku voditelja smo od starta priželjkivali, pa smo sada zadovoljni kako se sve odvija. Nadamo se da će se seminari u tom smjeru i nastaviti te da će mladi ljudi imati prilike po svojim odborima pokazati što su naučili, tako što će odgajati i trenirati nove uspješne generacije folkloraša.

Ima li među roditeljima okupljenima oko garešničkog pododbora interesa da im djeca pohađaju nastavu na srpskom jeziku i pismu?

Zanimanje postoji, no vjerojatno ćemo do nekog od modela takve nastave u školi morati doći kroz semestralne radionice na kojima će djeca shvatiti da takve teme i to gradivo nisu nikakav bauk.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više