Ovog ponedjeljka, devetog maja, po izuzetno lijepom, sunčanom i toplom vremenu, nekarakterističnom za ovogodišnji prevrtljivi peti mjesec, u Baranji su na svečani način obilježeni Dan pobjede nad fašizmom kao i 71. godišnjica završetka Drugog svjetskog rata. U organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista (ABA) Beli Manastir, pod vodstvom predsjednika Nikole Opačića, i Grada Belog Manastira prvo su položeni vijenci na Spomenik Bolmanske bitke. Tom polaganju pridružili su se i načelnik Općine Jagodnjak Anđelko Balaban i njegov zamjenik Stevo Mlinarević. Potom su, pred više okupljenih građana nego što je to bilo prethodnih godina, vijenci položeni na spomenike u Branjinom Vrhu, na belomanastirskom Partizanskom groblju te na Spomenik Crvenoj armiji u centru Belog Manastira.
Uz Udrugu ABA i Grad Beli Manastir, vijence su položile belomanastirske stranke SDP i SDSS, Vijeće srpske nacionalne manjine te Baranjsko-rusko društvo prijateljstva, ali i delegacija ruske ambasade na čelu s ruskim ambasadorom u Hrvatskoj Anvarom Azimovom i konzulom Vladimirom Poljaninom. Potom su se sve delegacije uputile u Batinu, na Spomenik pobjedi na koti 169, na kojoj su vođene najkrvavije borbe za vrijeme Batinske bitke u novembru 1944. godine. U organizaciji protokola Osječko-baranjske županije (OBŽ) vijence su, u potpunoj tišini i uz vojne počasti, položile delegacije predsjednice Republike Hrvatske (izaslanik Mate Granić), Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske (izaslanik Vice Skračić), Ministarstva obrane i OS RH, Saveza ABA RH pod vodstvom predsjednika Franje Habulina, ambasade Ruske Federacija (ambasador Azimov), Srbije (vojni izaslanik doc. dr. Ivan Vulić), Azerbajdžana (ambasador Kamil Kasijev) i Kazahstana (savjetnik Zhan Kystaubayev) te saborski zastupnik Veljko Kajtazi, austrijski vojni izaslanik brigadni general Roman Ernst Fischer, Vijeće srpske nacionalne manjine OBŽ i Baranjsko-rusko društvo prijateljstva. Polaganju vijenaca u Batini, uz brojne druge ličnosti, prisustvovao je i bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić.
Nakon interpretacije ‘Tišine’ i počasne paljbe iz vatrenog oružja, svi učesnici prešli su na plato ispred Spomenika pobjedi, gdje je nastavljen prigodni program. Okupljenima su se kraćim govorima obratiti Antun Kapraljević, predsjednik Skupštine OBŽ, ruski ambasador Azimov, azerbajdžanski ambasador Kasijev i predsjednik SABA RH Habulin. Potom je učiteljica Eva Balatinac, koja u Osnovnoj školi Draž predaje povijest i geografiju, održala historijski čas o Batinskoj bitki. Program je završen recitalom i pjesmama na ruskom i hrvatskom jeziku u izvođenju članica Baranjsko-ruskog društva prijateljstva. Antun Kapraljević je, između ostaloga rekao da se nakon završatka rata smatralo kako je fašizmu odzvonilo.
- Međutim, kad se društvo uništi gospodarski, politički, kulturno i moralno, onda se fašizam uvijek vraća. Našim ulicama se valja i dan-danas. I dan-danas se kopaju nekakve stare priče, mijenja se povijest, mijenja se sve ono dobro što je u povijesti učinjeno. Uvjeravaju nas da je život počeo 1991., da prije toga nije bilo života. Svi smo mi živjeli i prije, svi smo mi živjeli u državi za koju se ja usudim reći da je bila poštenija, pravednija, socijalno osjetljivija nego ova danas. Ne može se u isti koš trpati fašizam i antifašizam. Nisu se za isto borili, ustanovio je Kapraljević.
Ruski ambasador Azimov istaknuo je da ćemo mi, kao zahvalni potomci, uvijek pamtiti ulogu Crvene armije i Jugoslavenske armije, a osobito 51. vojvođanske divizije, u pobjedi nad fašizmom na ovim prostorima. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Sovjetski Savez je odigrao najznačajniju ulogu u borbi i pobjedi nad fašizmom. Nažalost, danas se nastoji revidirati povijest i umanjiti uloga Sovjetskog Saveza, čijih je 6.000 vojnika i oficira poginulo na hrvatskom tlu. Ne smijemo također zaboraviti da je 27 miliona sovjetskih vojnika i oficira poginulo oslobađajući prije svega Evropu. Neka više ne bude ni jednog rata, a najveća garancija za to je moćna i silna Rusija, glasiel su riječi Azimova.
Azerbajdžanski ambasador Kasijev rekao je na hrvatskom jeziku da je Dan pobjede jedan od najvažnijih praznika u Azerbajdžanu. Tokom Drugog svjetskog rata Azerbajdžanci – s Rusima, Ukrajincima, Kazacima, Uzbecima i drugim narodima bivšeg Sovjetskog Saveza – borili su se u redovima Crvene armije protiv fašizma. Oko 300 tisuća Azerbajdžanaca je poginulo, uključujući i njegovoga djeda, a 223. divizija Crvene armije, formirana u Azerbajdžanu, sudjelovala je u oslobađanju bivše Jugoslavije. Predsjednik SABA RH Franjo Habulin istaknuo je da se s pijetetom i ponosom odaje priznanje svima onima koji su položili svoje živote u Batinskoj bici.
- Deveti maj je dan koji slavi čitav slobodoljubivi, miroljubivi, demokratski i antifašistički svijet. Devetog maja 1945. prestala su borbena djelovanja u Drugom svjetskom ratu. Završena je najveća katastrofa u povijesti ljudskog društva, kako po razaranjima, kako po borbenim akcijama, tako i po ogromnom broju žrtava. Taj rat odnio je 55 miliona stanovnika. Mi ovdje u Hrvatskoj imamo izuzetne razloge da ovaj dan slavimo, da ga obilježimo. Naime, na prostoru današnje Republike Hrvatske nije se dogodio tek pokret otpora. KPJ na čelu s kasnijim maršalom i predsjednikom Josipom Brozom Titom pozvala je narode i narodnosti na prostorima nekadašnje Jugoslavije na općenarodni oružani ustanak protiv stranih okupatora i protiv domaćih izdajnika i da ustraju u borbi do oslobođenja. Ovdje smo zbog toga da se to ne zaboravi i da istinu o narodnooslobodilačkoj borbi i o tadašnjem zajedništvu prenesemo mladim generacijama, rekao je Habulin.
