>

novosti logo

Imunološki u raljama politike

Iako je prije godinu dana dogovoreno strateško partnerstvo za spas Imunološkog zavoda, u toj ustanovi još nije pokrenuta proizvodnja. ‘Bojimo se da nas čeka sudbina Uljanika’, kaže sindikalistkinja Lidija Jagarinec

Model strateškog partnerstva, usuglašen lani između Vlade i Grada Zagreba, još uvijek nije pridonio pokretanju proizvodnje u Imunološkom zavodu (IMZ). Ta javnozdravstvena ustanova od strateškog državnog interesa, koju je Grad Zagreb odlučio dokapitalizirati sa 110 milijuna kuna, a gradonačelnik Milan Bandić proglasio kapitalnim gradskim projektom, već godinama životari: ne proizvodi virusna i bakterijska cjepiva, krvne derivate ni serume. Država kao osnivač ustanove održava tek hladni pogon u kojem se čuva krvna plazma. Neprihvatljiva je također činjenica da je uoči nastupajuće ljetne sezone u skladištu IMZ-a ostalo tek nekoliko bočica protuotrova za zmije otrovnice.

Uoči nastupajuće ljetne sezone u skladištu imz-a ostalo je tek nekoliko bočica protuotrova za zmije otrovnice

- Kad bismo mogli sklopiti pakt s poskocima, to bismo vrlo rado odmah učinili pa da svaki dan ugrizu deset ljudi, počevši od onih s Markova trga - govori nam Lidija Jagarinec, sindikalna povjerenica podružnice Sindikata energetike, kemije i nemetala Hrvatske (EKN) u Imunološkom zavodu.

Za dugogodišnje loše stanje u IMZ-u kriva je upravo politika – ona koja ga navodno sada kani spasiti, stoga je sarkazam u glasu i riječima sindikalistkinje itekako razumljiv. No hoće li država i Grad Zagreb svojim političkim odlukama doista pokrenuti proizvodnju u IMZ-u, sindikalistkinja nije kadra potvrditi.

- Nekoliko puta je naš sindikat tražio sastanke, pisao dopise Ministarstvu zdravstva i Gradu Zagrebu, ali nismo dobili odgovore. Iskreno, i mi smo digli ruke od svega jer se punih pet godina, otkako je proizvodnja stala, ništa ne čini. Jedino što bi nam se moglo dogoditi je sudbina brodogradilišta Uljanik - kaže sindikalistkinja.

Umjesto podastiranja činjenica o aktualnim procesima u IMZ-u, gradonačelnik Bandić demonstrirao je prošlog mjeseca tek dozu nesuvislog bijesa jer se, eto, ništa – aludirajući valjda na odgovornost Vlade – nije pomaknulo s mjesta, osim 105 milijuna kuna potrošenih za plaće radnika. Ipak se valja zapitati što je sveudilj poduzetni Bandić napravio posljednjih godinu dana za spas Imunološkog.

- Nema se Bandić vremena baviti Imunološkim. Žao mi što smo imali toliko očekivanja i od države, jer druge bi zemlje ovako malu proizvodnju držale kao kap vode na dlanu. Za ovo se trebalo boriti, smatrala sam da će se država brinuti o zdravlju ljudi. Ali ne, ona dozvoljava da se kopa po smeću, da ostanete bez protuotrova za zmije i bez imunoglobulina, odnosno da ovisite o njegovu uvozu. Vladajućima očito nije bitno da imaju zdravu naciju - rezimira Lidija Jagarinec.

Bilo kako bilo, Vlada je lanjskog lipnja iz pravnih razloga donijela odluku o stavljanju izvan snage Odluke o pokretanju postupka radi preoblikovanja trgovačkog društva Imunološki zavod d.d. u ustanovu za obavljanje djelatnosti zdravstva Imunološki zavod. Pa ipak, upozorava sindikalistkinja, činjenica je da javnozdravstvena ustanova ima radnike i nekakvu sirovinu, ali i da rade u prostorijama Imunološkog d.d. koji je dužan više od sto milijuna kuna. Također, Imunološki trenutno nema odgovornu osobu koja ga zastupa ni Nadzorni odbor, pri čemu se država očito ne žuri imenovati nove osobe na čelo tog društva. Prema izvještaju neovisnog revizora, upravo je lanjskog listopada Grad Zagreb započeo sa snimanjem stanja u Imunološkom d.d. u cilju ostvarivanja strateškog partnerstva za pokretanje proizvodnje.

Miljenka Ćurković, rotacijska zastupnica Radničke fronte i članica Kluba zastupnika lijevog bloka u zagrebačkoj skupštini, kaže za Novosti da je prošla puna godina otkad je usvojen radni neobavezujući dokument između Vlade i Grada Zagreba, no do danas nismo vidjeli i konačni, obavezujući dokument. Nakon njezinog pitanja upućenog odgovornima na aktualnom satu u gradskoj skupštini, doznali smo da je Grad Zagreb na koncu snimio stanje u Imunološkom d.d. i da ne odustaje od pokretanja ponovne proizvodnje u IMZ-u. Napokon, u Nacrtu prijedloga nacionalnog plana opskrbe RH lijekovima proizvedenim iz ljudske plazme za razdoblje od 2019. do 2022. predviđa se obnavljanje proizvodnje lijekova iz krvne plazme u IMZ-u.

- Upravo u vrijeme kada je otvoreno javno savjetovanje vezano uz tu odluku, zaštitar u Imunološkom potpalio je požar u kojem je u arhivu upravne zgrade IMZ-a potpuno izgorio dio registratora s dokumentima. Sve se to čini čudnim i suspektnim, rekla bih da tu nešto ne štima. Ipak, čekamo hoće li i kada akt o pokretanju proizvodnje lijekova iz krvne plazme završiti u saborskoj proceduri - kaže Miljenka Ćurković.

Krajnje je dakle vrijeme da se proizvodnja u IMZ-u pokrene: ne tako novi strojevi ionako ne rade već pet godina, a kako kaže sindikalistkinja Jagarinec, upalite vi stariji automobil koji toliko godina čami u garaži. Pitamo je za kraj koliko još dugo na ovaj način Imunološki može funkcionirati.

- Može sve dok Ministarstvo zdravstva izdvaja novac za hladni pogon, u što spadaju i plaće 150 radnika. Tužno i žalosno, ali posla i ovako ima preko glave: od održavanja registracijskog materijala, obilaženja prostora, brige za virusne sojeve, do distribucije krvne plazme. Moj posao kao medicinske sestre sveo se na posao skladištara u uvjetima od minus 20 stupnjeva Celzija i niže. Pobroji doze, pripremi ili izdvoji, pronađi nešto… Da si i ‘ledeni čovjek’, ne možeš osam sati raditi na minus 20 - govori Lidija Jagarinec.

Kao i u ostatku društva, radnici Imunološkog sretni su dok odlaze na posao i primaju plaću. No naša sugovornica kaže da je nužno pokrenuti barem dio proizvodnje kako bi se iz toga moglo graditi dalje. Za početak bi bilo najjednostavnije pokrenuti proizvodnju krvnih derivata za koje postoji i potreba i sirovina. Možda time i Imunološki krene u bolju budućnost.

1/1