>

novosti logo

Intervjui Intervjui
Piše Mirna Jasić

Ivan Vilibor Sinčić Aktivizam i politika

Predsjednički kandidat udruge Živi zid: Velike stranke koje sebi prišivaju pridjev ljevice ili socijaldemokracije obične su razbojničke skupine

Koliko je vaša kandidatura povezana s aktivizmom s obzirom da ste rekli da biste i kao predsjednik ponovno stali u Živi zid?

Stajanje u Živom zidu nije samo sebi svrha kao niti aktivizam, a aktivizam bez politike ne vrijedi mnogo. Samo kad se društvene snage iz aktivizma presele u politiku i uspiju se izboriti za promjene zakona, tada one mogu biti potpuno uspješne. Moja najava da bih kao predsjednik stajao u Živom zidu jasna je poruka da se neću promijeniti nakon što budem izabran te da ću se, ako institucije ne počnu rješavati probleme pod pritiskom mene kao predsjednika, opet stati u obranu doma koliko god puta bilo potrebno.

Kao aktivist Živog zida pet puta ste bili hapšeni. Kako je to izgledalo?

Uhićenja i privođenja su jedini odgovor koji vlasti imaju protiv ljudi koji se ne žele pomiriti s činjenicom da se tisuće ljudi godišnje izbacuje na ulicu iz njihovih domova. Budući da je sprečavanje deložacija motivirano društvenim i političkim razlozima, i ta uhićenja imaju političku dimenziju. Redovito su ispitivanja dugotrajna i tipično policijska. Policija želi znati tko nas financira, organizira, zašto se protivimo deložacijama kad su utemeljene u zakonima, i tako dalje. Jednostavno ne mogu shvatiti da ne pristajemo na teror zakona prema običnim malim ljudima i da nas nikakvo zastrašivanje kaznama i zatvorima ne može zaustaviti.

Zalažete se za lustraciju ratnih profitera i poništenju pretvorbe i privatizacije te kažnjavanje odgovornih.

Najvažnije je u Hrvatskoj izgraditi funkcionalne institucije koje će omogućiti dostojanstven život građanima. Potrebno je vratiti Hrvatskoj narodnoj banci njenu stvarnu ulogu i monetarni suverenitet. DORH mora prestati biti zaštitarska firma tajkuna i nedodirljivih moćnika, a u Saboru treba donijeti strategiju gospodarskog razvoja i borbe protiv korupcije te druge zakone kako bi građani mogli živjeti od vlastitog rada. No, prije svega potrebno je zaustaviti galopirajuću epidemiju ovrha i deložacija građana iz jedinog doma kojeg imaju. To je preduvjet svega. Javnost nije svjesna razmjera problema koje generira katastrofalna ekonomska situacija. Tristo dvadeset tisuća blokiranih građana je potencijalna socijalna bomba koja može uzrokovati velike socijalne potrese u našem društvu. 

Kakav je vaš stav prema ljevici?

Ono što se u političkoj teoriji naziva ljevicom u Hrvatskoj praktički ne postoji ili je razbijeno u male i nebitne grupacije. Velike stranke koje sebi prišivaju pridjev ljevice ili socijaldemokracije su obične razbojničke skupine koje sa zaštitom prava radnika, raspodjelom dobara i rada nemaju nikakve veze. Lijeva ideja je dosta zastarjela i ne uzima u obzir prirodu i razvoj financijskih sustava. Ideja je previše fokusirana na rad i raspodjelu dobara, a kroz prste joj prolaze fatalne greške u financijskom sustavu koje uzrokuju dužničko ropstvo i neotplative dugove te uništenje radništva.

Kako se mislite postaviti prema nacionalnim manjinama?

Položaj nacionalnih manjina je usko povezan s ekonomskim stanjem u zemlji. Nacionalne manjine moraju uživati sva prava koja im po Ustavu pripadaju, ali je sve to nedovoljno ako je ekonomska situacija katastrofalna kao danas. Što danas vrijede, primjerice, ustavna jamstva na ravnomjernu zastupljenost kada posla nema za nikoga i kada tisuće građana napušta zemlju. Moramo se fokusirati na ključne probleme, a ne padati na fabricirane sukobe kao što su pitanje ćirilice, diplomatski sukobi i slično. 

1/1