Novosti

Kultura

Paja Jovanović – predodređen za svjetski uspjeh

U Biblioteci 'Prosvjete' održano predavanje Branka Čolovića povodom 160-godišnjice rođenja slavnog slikara

Veliki slikar Paja Jovanović bio je predodređen za svjetski uspjeh, a tokom dugotrajne slikarske karijere uradio je oko 4.050 djela, uključujući i skice i crteže, rekao je Branko Čolović na predavanju ‘Paja Jovanović – istorijsko slikarstvo’, upriličenom 6. juna u dvorani Biblioteke ‘Prosvjete’ u Zagrebu.

Jovanović je rođen u Vršcu 1859. i već od malih nogu pokazao je talent da materijalizuje ono što vidi, rekao je Čolović, ističući njegovo školovanje na bečkoj slikarskoj Akademiju gdje je za tri godine završio redovne studije slikarstva, ali se nastavio obrazovati na specijalnom tečaju za historijsko slikarstvo.

Još kao student bečke Akademije, potican radoznalošću, ali i sugestijom profesora, gotovo svaki raspust je koristio da putuje po Balkanu, naročito po Crnoj Gori, Primorju, Albaniji, Bosni i Hercegovini, južnoj i istočnoj Srbiji. Tamo je radio skice i studije i trudio se da što neposrednije osjeti atmosferu tih krajeva što se vidi iz slike ‘Hercegovački ustanak’.

Jovanović je bio internacionalni slikar koji je živio i stvarao u Minhenu, Beču, Londonu, Parizu, Italiji, Švicarskoj, a neko vrijeme boravio i na Kavkazu, u Carigradu, Egiptu i Americi. Za sobom je ostavio mnogo portreta, jer su sve velike ličnosti voljele da ih portretira, pri čemu je, kako je rekao Čolović, podilazio buržujskom ukusu.

Jovanović je imao sklonost i da za različite naručioce naslika slike sa sličnim motivom, za što je ‘Seoba Srba’ dobar primjer. Tu je sliku naručio srpski patrijarh Georgije Branković i ona je trebala biti izložena na Milenijskoj izložbi u Budimpešti kao srpski pandan ‘Arpadovom osnivanju mađarske države’, kako bi pokazao da Srbi pod patrijarhom Arsenijem Čarnojevićem u Vojvodinu nisu stigli bježeći ispred turskog zuluma na Kosovu, već na poziv austrijskog cara Leopolda, kao saveznici Beča u ratu sa Osmanlijama. Patrijarhu se nije svidjelo što je Jovanović u sliku veličine 580 sa 380 centimetara, za koju mu je plaćeno 30.000 dinara u zlatu, uvrstio i ženu s djetetom i stado ovaca, pa su oni u nešto manjoj slici koja se danas nalazi u Patrijaršiji SPC-a, zamijenjeni dodatnim vojnicima na konjima. To Jovanoviću nije smetalo da proda prvu verziju, zajedno s pravom na umnožavanje, zagrebačkom poduzetniku Petru Nikoliću, pa je svaka od srpskih kuća imala tu, a kasnije i neku drugu reprodukciju njegovih slika, čime je Jovanović krenuo ka demokratizaciji umjetnosti jer su kopije bile dostupne velikom broju ljudi. Čolović je rekao i da se zna za postojanje četiri verzije te slike, kao i da je Jovanović znao naslikati i po nekoliko replika nekih svojih djela.

Čolović je govorio i o momentima nastanka i obilježjima slika ‘Takovski ustanak’ i ‘Donošenje Dušanovog zakonika’. Naglasio je da je Jovanović bio vrlo temeljit u pripremama i da je za svaku sliku napravio veliki broj skica. Proučavao je odjeću i nošnje naroda i narodnosti Balkana, kao i naoružanje koje je koristio u svojim historijskim slikama, a često je odlazio na teren kako bi se na licu mjesta upoznao s pejsažima i ljudima čije je likove stavljao na slike, rekao je Čolović.

Na pitanje o povezanosti i međusobnim uticajima Jovanovića, Uroša Predića i Vlaha Bukovca, Čolović je odgovorio da je Predić bio još temeljitiji u pripremama i izradi slike, dok je Bukovac radio isto što i Jovanović, samo u drugoj sredini. Iako su svi oni bili pripadnici akademskog realizma i djelovali u približno isto vrijeme, znalac će uvijek znati razlikovati njihove slike, rekao je.

Svoje djelovanje Jovanović je nastavio do pred svoju smrt 1957. a o odnosu vlasti prve i druge Jugoslavije prema Jovanoviću govori činjenica da je on napravio portrete kralja Aleksandra, Draže Mihailovića i Josipa Broza Tita, kao i mnogih drugih ličnosti tog vremena, rekao je Čolović.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više