>

novosti logo

Penava opet ne dopušta uvođenje dvojezičnosti u Vukovar

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava predložio je Gradskom vijeću jednak zaključak kao i prošle godine prema kojem ‘nisu učinjeni potrebni preduvjeti za priznavanje novih posebnih prava u okviru ravnopravne uporabe jezika i pisma srpskoj nacionalnoj manjini’

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava i ove godine neće dopustiti da se na području tog grada ravnopravno koriste srpski jezik i ćirilica. Penava je takav prijedlog zaključka o dostignutom stupnju razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među građanima Grada Vukovara pripadnicima hrvatskog naroda i pripadnicima srpske nacionalne manjine 2. listopada uputio manjinskim vijećima, uključujući i Vijeće srpske nacionalne manjine.

U zaključku, koje Gradsko vijeće treba donijeti, stoji da je dostignuti stupanj razumijevanja ‘na razini koja omogućava suradnju i suživot te se nisu stvorili preduvjeti za proširivanje opsega osiguranih individualnih prava te propisivanje kolektivnih prava pripadnicima srpske nacionalne manjine koji žive u Gradu Vukovaru i dopune Statutarne odluke kojom se pripadnicima srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara priznaju nova prava’.

Usvojenim zaključkom Penava i Gradsko vijeće ispunili bi formalnu obavezu proizašlu iz odluke Ustavnog suda po kojoj su dužni svake godine razmotriti dosegnuti stupanj razumijevanja i dijaloga te donijeti odluku o mogućnostima proširivanja prava Srba u tom gradu. Godinama su se oglušivali na taj zahtjev, da bi sada odluke donosili rutinski pa se i zaključak za 2020. jedva razlikuje od onog iz godine ranije.

U zaključku stoji da u uvjetima kada su još uvijek zapostavljena prava velikoj većini građana Vukovara koji su branili taj grad 1991., uključujući pravo na ljudski život, dostojanstvo i slobodu sustavnim odgađanjem provođenja postupaka protiv počinitelja ratnih zločina, ‘nisu učinjeni potrebni preduvjeti za priznavanje novih posebnih prava u okviru ravnopravne uporabe jezika i pisma srpskoj nacionalnoj manjini’.

Proširivanje opsega prava, stoji u prijedlogu zaključka kojeg će Penavino Gradsko vijeće bez sumnje prihvatiti, smatralo bi se nepoštivanjem i nerazumijevanjem građana grada Vukovara svih nacionalnosti, koji su se usprotivili velikosrpskoj agresiji 1991. i njihove žrtve koje bi u konačnici dovele do neželjenih posljedica po suživot u Gradu Vukovaru. U obrazloženju zaključka još se dodatno proziva srpske predstavnike u Vukovaru da ne pokazuju poštovanje prema žrtvi i vrijednostima Domovinskog rata, da bi se finaliziralo da ‘svoj red na pravo i pravdu’ čeka 300 nestalih Vukovaraca, 6000 logoraša i 1800 poginulih.

Predsjednik vukovarskog SDSS-a Srđan Kolar kaže za Novosti da je prijedlog zaključka identičan kao i lanjski, što najbolje govori da se nitko u proteklih 12 mjeseci nije udostojio da preispita određene stavove i čuje nova mišljenja do kojih je došlo u međuvremenu.

– To je dovoljan dokaz da im nije stalo da se u Vukovaru konačno započne provoditi zakon. I dalje se poziva na 1991. godinu. Ne kažem da se ono što se dogodilo 1991. trebalo desiti, ali pripadnici srpske zajednice koji su tada živeli u gradu ne smiju biti okrivljeni i osuđeni bez suda. Ništa drugo se nije trebalo niti očekivati, jer politika koju vodi gradonačelnik Penava ide u istom smeru netolerancije i međusobnog neuvažavanja. Za njega su Srbi zločinci koje treba onemogućiti da konzumiraju prava koja im je ova država odredila. Grad Vukovar se opet stavio iznad Ustavnog zakona svoje države, što je nelegitimno i taj problem ne može rešiti srpska zajednica, nego neke druge institucije – objašnjava Kolar i posebno ističe da se nije napravilo baš ništa da se istraže odnosi između pripadnika dviju nacionalnih zajednica.

- Nisu se potrudili ispitati javno mnenje. Nitko ništa nije pitao stanovnike grada Vukovara. Gradonačelnik je jednostavno doneo svoj zaključak. On tako vodi politiku. Razuman čovek bi se ovim pitanjem pozabavio na pravi način. Zanimljivo je da je predlog zaključka poslan i drugim manjinskim vijećima – Mađarima, Rusinima i Ukrajincima – iako ova tema nema nikakve veze s njima, s obzirom da zbog manje brojnosti nemaju prava iz Ustavnog zakona niti polažu prava na njih – zaključuje Kolar.

1/1