>

novosti logo

Vijesti / Kultura Vijesti / Kultura

Publika upoznala novog Vladana Desnicu

U Zagrebu održan koncert pronađenih kompozicija velikog pjesnika i recital poezije pod nazivom 'Poezija glazbe i glazba poezije: Vladan Desnica, pjesnik i glazbenik'

U okviru 'Desničinih susreta 2019.' 21. oktobra u punoj koncertnoj dvorani 'Blagoje Bersa' Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu održan je koncert i recital 'Poezija glazbe i glazba poezije: Vladan Desnica, pjesnik i glazbenik'.

Tom prilikom pijanistica Vlasta Gyura, violinistica Lara Rimac, sopranistica Josipa Bilić i kontra tenor Marko Antolković izveli su šest kompozicija Vladana Desnice koje su do sada otkrivene u njegovoj ostavštini, dok su glumci Dubravka Carić Crnojević, Joško Ševo i Eugen Stjepan Višić predstavili Desničinu poeziju u izboru sveučilišnog profesora Dušana Marinkovića.

- Vladan Desnica je zarana otkrivao naglašenu sklonost prema pjevanju i muziciranju, a okušao se i kao kompozitor. Ovaj izbor se po prvi put javno prezentira u Zagrebu. Tako nam se otkriva čovjek s tihom i pritajenom strašću, umjetnik koji je posve sam sa svojim klavirom, bez ičije pomoći ovladao skladateljskim umijećem - rekao je Marinković u svojoj uvodnoj riječi.

Najavljujući recital, Marinković je naglasio da je izbor iz njegove poezije morao biti smješten isključivo u zbirku 'Slijepac na žalu'.

– To je zbirka vrlo indikativnog naslova u kojoj je htio potencirati temeljnu ideju zbirke o odnosu slike i viđenja, stvarnosti i projekcije o njoj, vidjela i nevidjela, svjetla i tame, naglasio je Marinković. Koncert i recital publika je nagradila dugim aplauzom.

Igor Šuljić je obradio Desničine kompozicije i pripremio ih za izvođenje.

- Te je kompozicije otkrio Dušan Marinković kad je prolazio kroz Desničinu ostavštinu. Nađen je i obrazac autorske agencije Jugoslavije u kojem ih je Desnica popisao. Od 14 skladbi nađeno je pet dovršenih i jedna nedovršena. Najranije su iz 1927. godine, kad je bio 18-godišnjak, što znači da je počeo skladati ranije nego pisati, dok su najkasnije skladbe iz 50-ih godina prošlog stoljeća. Iz raspona se vidi da je kao mladić počeo skladati romantične melodije i to bez alata, jer nikad nije sustavno učio glazbu. Učio je svirajući i slušajući tuđe skladbe, pisao ih je, bivajući svjestan nedostataka, a neke od njih pripremao je da budu izvedene. Večeras se pojavio novi čovjek, jer kad slušate njegove melodije, daleko je to od naše predodžbe autora ‘Proljeća Ivana Galeba‘, rekao nam je Šuljić, ističući da praktički nitko nije znao za tu stranu njegovog svestranog umjetničkog života.

'Desničine susrete 2019. zajednički organiziraju Centar za komparativno-historijske i interkulturne studije, Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko društvo pisaca i SKD 'Prosvjeta'.

1/3