>

novosti logo

Vijesti / Kultura Vijesti / Kultura
Piše N.J.

Od emancipirane radnice do potlačene domaćice

Pitanjem na koji je način slika žene u filmu korespondirala sa emancipatorskim politikama socijalističke Jugoslavije bavila se tribina, koja je u organizaciji VSNM-a Grada Zagreba i zagrebačkog pododbora Prosvjete 30. septembra održana u kinu Griču. Marijana Stojčić iz Saveza antifašista Srbije, koja je održala uvodno predavanje uz moderaciju filmske kritičarke Mime Simić, kazala je da je za vrijeme socijalističke Jugoslavije ukupno snimljeno oko 900 filmova, ali da je njeno istraživanje bilo usmjereno na one nastale do kraja 60-ih godina. Kako je objasnila, u realnosti je tada postojao emancipatorski zalet, koji je itekako bio vidljiv i na filmu.

- Do početka 50-ih u filmovima smo imali sliku žene koja se emancipuje kroz borbu, a zatim i kroz rad. Kasnije prikaz radnice polagano biva zamenjen slikom domaćice. Naime, sovjetski su filmovi zbog sukoba sa Staljinom krajem 40-ih zamenjeni onima sa zapada, pa je ‘Bal na vodi’ sa Esther Williams simbolički predstavljao početak ulaska konzumerizma u društvo - objasnila je predavačica i dodala da je pokazatelj promjena bilo i ukidanje Antifašističkog fronta žena 1953. godine.

- U 50-im godinama dolazi do velike promene jer se društvena preduzeća tada stavljaju u kompetitivni položaj: postalo je važno kolike prihode ostvaruju i među njima dolazi do takmičenja. Mnoge pojave, od obdaništa do kantina, koje su trebale da budu infrastruktura emancipacije, postale su skup projekata od kojih se uzimao novac i zatim usmeravao u kvazi tržišnu utakmicu. To je momenat koji označava ženin povratak u kuću, gde njena primarna odgovornost za privatnu sferu nije dovedena u pitanje - objasnila je Marijana Stojčić.

- U filmu tada dominira potrošački odnos prema realnosti, a žene se pojavljuju u tradicionalnim ulogama i predstavljaju dodatak muškarcu. One su tada mogle pokretati radnju filma, ali nisu bile njezin subjekt - kazala je predavačica i zatim naglasila da se situacija nije poboljšala ni u postjugoslovenskim kinematografijama.

- Od raspada Jugoslavije žene se u filmovima prikazuju kroz tradicionalističke rodne uloge: one su žrtve koje trpe nasilje, domaćice, pa i ‘sponzoruše’. Njihove se uloge prikazuju s jako malo kreativnosti - zaključila je Marijana Stojčić, čije je predavanje bilo popraćeno s insertima iz jugoslovenskih filmova.

1/1