Nakon što je sporan način rješavanja problema nametnika potkornjaka i dolazak teške mehanizacije zbog odvoza trećine zaraženih stabala s Marjana podržao i gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara, inicijativa građana okupljena pod nazivom Naš Marjan sutra održava prosvjed na ovom splitskom brdu. Okupljanje je predviđeno u 10 sati na marjanskoj Vidilici od kuda će prosvjedna šetnja krenuti prema botaničkom i zoološkom vrtu. Dolazak građana na Marjan podržao je i popularni reper Vojko Vrućina, a razgovarali smo s još nekoliko građana Splita koji su objasnili zašto dolaze sutra na Marjan.

Marin Krpetić, aktivist: Očito više nema vremena za čekanje

Dolazim na Marjan s istim ciljem kao i prije nekoliko godina kad su se čistile zapuštene površine, a nama iz inicijative Get getanima dodijeljena parcela na Marjanu, tik pored Židovskog groblja. Prema informacijama koje čitam iz medija, očito više nema vremena za čekanje. Nadam se da ćemo imati priliku pomoći.

Mariana Bucat, arhitektica: Ako ne dođemo, sami smo sebi krivi

Situacija u Splitu je dramatična. S jedne strane imamo golemo brdo smeća koje svakodnevno buja i povremeno širi nesnosan smrad. Kad krenete od tamo, od Karepovca, do centra grada većinu godine prometnice su začepljene vozilima. Imamo šetnice na kojima se zapinje o štekate i pečenjarnice, a do potpunog kaosa dovest će uvođenje najavljenih budalaština. Postalo je nemoguće unajmiti stan, a kamoli kupiti ga, tako da više nemamo gdje živjeti. Čini se da uskoro nećemo moći ni disati. Uništenje Marjana, koji je nekoć predstavljao pluća grada i glavni izvor kisika, dovest će do smrti cijelog jednog ekosustava što za mikroklimu znači drastičnu promjenu. Ako hitro ne uzmemo stvar u svoje ruke, neće mi nas uopće biti žao. Bit ćemo sami sebi krivi.

Dragan Markovina, povjesničar i predsjednik Nove ljevice: Marjan je javno dobro

Prosvjed pod nazivom Naš Marjan treba podržati iz više razloga. Prvo zato što traži odgovornost za katastrofalno stanje u kojem zajednici alpskog bora, po kojem je ta park-šuma prepoznatljiva, prijeti nestanak. Oko toga se svi slažu. No, ono oko čega se vlast pokušava praviti luda je da je za to stanje netko odgovaran, jer Društvo Marjan, kao i niz renomiranih stručnjaka, već godinama upozoravaju na taj problem, a nije se poduzelo baš ništa. Također je bitno konačno problematizirati profesionalnu strukturu zaposlenih u Javnoj ustanovi, s obzirom na to da od njih nekoliko desetaka imamo tek jednog šumara. Isto, čak i više, vrijedi za logiku izbora čelnog čovjeka ustanove i nepostojanje bilo kakve odgovornosti. Takav odnos, ne samo prema Javnoj ustanovi, nego i prema park-šumi, s jedne strane je godinama generirao lagano građevinsko nagrizanje zaštićenih dijelova Marjana, a s druge potpuno zapostavio održavanje šume, botaničkog i zoološkog vrta.

Unatoč činjenici da su građanski aktivisti izborili da Marjan bude upisan na listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske, Konzervatorski zavod u Splitu to još uvijek nije učinio, što sada već postaje praksa, da se tu instituciju treba podsjećati da radi svoj posao. Najbolji primjer slične nebrige je odnos prema Kinu Karaman. Na koncu, prosvjed je dobrodošao i zbog još dva razloga. Prvi je što ne postoji nikakav razrađen plan što napraviti nakon raščišćavanja šume od bolesnih stabala, a stihijsko i ad hoc rješavanje problema može stvoriti samo nove probleme. Drugi se, pak, odnosi na činjenicu da je Marjan javno dobro koje su desetljećima radnim akcijama održavali sami Splićani i stoga se uvijek vrijedi podsjetiti dobrih i napuštenih praksi, koje ne bi bilo loše oživiti.

Mirjana Kučer, aktivistkinja: Žalosno je što se građani moraju samoorganizirati

Podržavam svaki doprinos građana održivosti grada, posebno uređenju i komunalnom redu. Građani su grad i kad ga čiste i kad utječu na javne politike. Stoga se nadam da će se pozivu odazvati veliki broj građana. Ipak, moram primijetiti da je žalosno je da se moramo samoorganizirati bez obzira na sve što se u protekle dvije godine dogodilo Marjanu.