>

novosti logo

Intervjui Intervjui

Višnja Ljubičić: Tražimo punu primjenu Istanbulske konvencije

U tijeku je izbor za pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova pa smo tim povodom razgovarali s aktualnom pravobraniteljicom Višnjom Ljubičić koja je izgledni kandidat za dobivanje novog osmogodišnjeg mandata

Saborski Odbor za ravnopravnost spolova u srijedu se suglasio s Vladinom prijedlogom da se Višnju Ljubičić imenuje na drugi, osmogodišnji mandat pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Osim nje, za mjesto pravobraniteljice zainteresirane su sutkinja Branka Žigante Živković i Danijela Gauba iz Vladina Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Očekuje se da će odluku Odbora potvrditi Hrvatski sabor. Postavili smo Višnji Ljubičić, kojoj mandat ističe 28. listopada ove godine, nekoliko pitanja vezanih za teme koje su posljednjih tjedana bile u fokusu javnosti.

Koji su najvažniji pomaci napravljeni tijekom posljednjih osam godina koliko ste obnašali dužnost pravobraniteljice za ravnopravnost spolova?

Puno toga se dogodilo i promijenilo u razdoblju od posljednjih osam godina. Kroz praksu rada pravobraniteljice za ravnopravnost spolova vidljivo je da s godinama institucija postaje sve vidljivija i prepoznatljivija u javnosti te se naša stajališta sve više poštuju. Jasan pokazatelj u tom smislu je podatak da se postotak slučajeva u kojima se u potpunosti uvažavaju naše odluke (upozorenja, preporuke i prijedlozi) iz godine u godinu konstantno povećava, pa je tako u 2018. godini iznosio 92 posto (91 posto u 2017., 84 posto u 2016.).

Posebno smo ponosni na činjenicu da smo u posljednjih pet godina dobili četiri EU-projekta koja zajedno vrijede gotovo dva milijuna eura i smatramo da je, uz sve ostale aktivnosti koje provodimo, postignut velik uspjeh za instituciju od svega 11 zaposlenih osoba.

Prije dvije godine osnovali smo promatračko tijelo 'Femicide Watch' čiji je cilj praćenje pojavnosti ubojstava žena iz rodnog aspekta, prikupljanje i analiziranje podataka radi uočavanja ključnih propusta koji dovode do ubojstava žena kada su ubojice muškarci – supruzi, bivši ili sadašnji partneri.

Kada je riječ generalno o promjeni hrvatskog društva po pitanju poštivanja ravnopravnosti spolova, vidljiv je napredak. Građanke i građani su u posljednjih osam godina postali puno osjetljiviji za pitanja ravnopravnosti spolova, sve više primjećuju pojave diskriminacije i prijavljuju ih pravobraniteljici. To je vidljivo i iz broja pritužbi koje zaprimamo na godišnjoj razini, a koji je u kontinuiranom porastu. Primjetan je znatno veći stupanj kritičnosti društva u cjelini, uključujući i dio medija. Pojedinačni primjeri napretka u ovom području ljudskih prava, poput ratifikacije Istanbulske konvencije ili donošenja Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola, jasno su vidljivi iz naših godišnjih izvješća, npr. u poglavlju ‘Zaključno razmatranje i preporuke’ sadržani su svi najznačajniji pomaci svake godine.

Jedna od novijih inicijativa koja je u kratkom roku postigla opipljive rezultate i ostvarila utjecaj na promjenu legislative je inicijativa #spasi me

Koje biste građanske akcije udruga i inicijativa istaknuli kao najuspješnije u smislu ostvarivanja pozitivnih pomaka i po pitanju legislative i mijenjanja društvene svijesti s obzirom na navedena područja?

Organizacije civilnog društva u Hrvatskoj iznimno su aktivne u ovom području ljudskih prava i imaju važnu ulogu u postupnom mijenjanju društvene svijesti. Niz udruga s dugogodišnjim stažem provele su puno hvalevrijednih projekata i inicijativa s ciljem poboljšanja ukupne slike vezano uz pitanja ravnopravnosti spolova. Teško je izdvojiti nekoliko njih jer su važnu ulogu imale i još uvijek imaju brojne organizacije. S tim udrugama pravobraniteljica kontinuirano njeguje kvalitetnu suradnju. Jedna od novijih inicijativa koja je u kratkom roku postigla opipljive rezultate i ostvarila utjecaj na promjenu legislative je inicijativa #spasi me.

Kako ste zadovoljni promjenama zakonskih okvira po pitanju zaštite reproduktivnih prava, seksualnog nasilja te nasilja u obitelji?

Na međunarodnoj razini je postignut velik napredak po pitanju pravnog okvira kojim se regulira područje reproduktivnog zdravlja i prava žena. U proteklom razdoblju donesen je značajan broj dokumenata međunarodnih organizacija (većinom rezolucije) koje se bave tim područjem (Ujedinjeni narodi, Vijeće Europe, Europska komisija, Europski parlament i druge organizacije u okviru Europske unije), u kojima su precizno i jasno definirana sva glavna problemska područja, i koji predstavljaju važno sredstvo u radu pravobraniteljice u slučajevima vezanim uz reproduktivno zdravlje i prava.

Što se tiče seksualnog nasilja i nasilja u obitelji, značajne su bile izmjene Kaznenog zakona iz 2015. kojim je ponovno kao samostalno kazneno djelo u članku 179.a uvedeno kazneno djelo nasilja u obitelji. Prvog dana 2018. godine stupio je na snagu i novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji koji je preuzeo određene standarde iz Istanbulske konvencije kao i iz Direktive 2012/29/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela.

Tijekom 2017. godine donesena je i nova Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje 2017.-2022., a u posljednje dvije godine doneseni su novi protokoli o postupanju u slučaju seksualnog nasilja i o postupanju u slučaju nasilja u obitelji.

Sve navedeno predstavlja napredak u pogledu legislative i doprinos zaštiti reproduktivnog zdravlja i prava, te prevenciji i suzbijanju seksualnog nasilja i nasilja u obitelji.

Očekujemo da će se u narednom razdoblju donijeti kvalitetan novi zakon kojim se regulira zdravstvena usluga prekida trudnoće

Koji su po vašem mišljenju najvažniji potezi koje bi trebalo napraviti u narednom razdoblju po pitanju reproduktivnih prava, seksualnog nasilja i nasilja u obitelji?

Kada je riječ o reproduktivnom zdravlju i pravima, prije svega očekujemo da će se u narednom razdoblju donijeti kvalitetan novi zakon kojim se regulira zdravstvena usluga prekida trudnoće, a koji je Hrvatski sabor dužan donijeti slijedom odluke Ustavnog suda RH. Pravobraniteljica će pratiti donošenje tog zakona i zalagati se za izostanak bilo kakvih restrikcija kojima bi se pristup toj zdravstvenoj usluzi učinio teže dostupnim, kao i za reguliranje prava na priziv savjesti u zdravstvenim ustanovama.

Jedan aspekt reproduktivnog zdravlja i prava žena na čijem unaprjeđivanju u Hrvatskoj je svakako potrebno raditi je pitanje zdravstvenih usluga za rodilje u javno-zdravstvenim ustanovama. Glavne preporuke pravobraniteljice u tom smislu objavili smo u Izvješću o radu za 2018. godinu.

Što se tiče seksualnog nasilja i nasilja u obitelji, u narednom razdoblju je potrebno raditi na potpunom usklađivanju nacionalnog zakonodavstva s Konvencijom Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulskom konvencijom), kako bi se u Republici Hrvatskoj izradio sveobuhvatni okvir, politike i mjere za zaštitu i pomoć svim žrtvama nasilja nad ženama, uključujući i žene koje se nalaze u intimnim sadašnjim ili bivšim partnerskim odnosima. Također je potrebno izmijeniti Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji na način da se isti primjenjuje i na osobe koje se nalaze u intimnim sadašnjim i bivšim partnerskim odnosima te proširiti definiciju bliskih osoba u Kaznenom zakonu na način da se bliskim osobama smatraju partner/ice bez obzira žive li u zajedničkom kućanstvu. Potrebno je raditi i na promjeni prakse čestog izricanja minimalnih propisanih kazni za nasilnike.

1/1