Novosti

Društvo

Na europskoj stranputici

Prema nedavnom istraživanju Ipsosa pozitivno nastrojenih prema Evropskoj uniji je 35 odsto, a negativno 44. Da su političari bili realniji, tumačili da napredak zavisi od nas samih ne bi došlo do takvog pada podrške, tvrdi Branka Latinović iz Foruma za međunarodne odnose

Large internacionala  ko%c5%beul

Dani eurooptimizma u Srbiji – otvaranje pristupnih pregovora 2014. godine (foto Tomislav Krasnec/PIXSELL)

Otkako u Srbiji postoji merač podrške Evropskoj uniji (EU), kazaljka je klizila najčešće u rasponu od pedesetak do šezdesetak odsto. Nikad ta podrška nije bila plebiscitarne prirode, ali nikad nije bila ni tako nisko kako to pokazuje nedavno istraživanje Ipsosa. Naime, prvi puta otkako je merenja veći je broj ispitanih koji su protiv pridruživanje EU-u, od onih koji su za. Istraživanje kaže da je 35 posto pozitivno nastrojeno, dok je negativnih 44 posto.

Članica Foruma za međunarodne odnose Branka Latinović ističe da bi taj rezultat trebalo da bude vid otrežnjenja, a kao jedan od ključnih razloga navodi da javnost nije zadovoljna posredničkom ulogom EU-a u razgovorima oko Kosova i Metohije.

- Činjenica je da o tim pitanjima nije ostvaren značajniji napredak, svakako ne krivicom EU-a i Miroslava Lajčaka u ulozi posrednika. Isto tako široko je prisutan narativ jednog dela javnosti, da EU ne želi države Zapadnog Balkana u svojim redovima, što znatno utiče na to raspoloženje - navodi naša sagovornica i dodaje da to ipak ne može biti opravdanje za toliki pad podrške, ali da se delegacija EU-a u Srbiji, političari, mediji, kao i civilno društvo moraju više angažovati kako bi ispravili tu sliku.

Teško je, međutim, ispraviti sliku o napretku pregovora i otvaranja novih poglavlja za pristupanje EU-u, jer toga gotovo da nema, ali krivca ne treba tražiti u EU-u, na što ovakav rezultat ukazuje.

- Da su političari bili realniji i samokritičniji, da su tumačili da napredak u prvom redu zavisi najviše od nas samih, sigurno da ne bi došlo ni do ovolikog pada procenata podrške – ističe Latinović. Najveći uticaj na takav pad podrške ima rat u Ukrajini. Javnost u Srbiji tradicionalno je naklonjeno Rusiji i Vladimiru Putinu, a zahtevi zvaničnika EU-a za razjašnjenje stavova "odmah se tumači od strane političara i medija kao pritisak na Srbiju", pojašnjava Branka Latinović.

- Na taj način se, unapred, stvara negativan odnos javnosti. Takav pristup treba menjati. Održavanje izbora stavilo je u drugi plan činjenicu da se danas u Evropi suočavamo sa potrebom za očuvanje demokratskih vrednosti i poštovanje međunarodnog prava u celini – od Povelje UN-a, helsinškog Finalnog akta pa preko poštovanja međunarodnog humanitarnog i ratnog prava, ekološke i nuklearne sigurnosti i dr. Ovo je i borba za očuvanje sistema vrednosti koji je mukotrpno stvaran decenijama u međunarodnim odnosima nakon Drugog svetskog rata i očuvanja multilateralizma - zaključuje Branka Latinović.

A među "razjašnjenjem stavova" uvrštavamo i sankcije koje su zemlje EU-a, ali i one u okruženju Srbije, koje jednako teže ka EU, uvele prema Rusiji. U Srbiji i dalje postoji otpor prema toj odluci, a kao razlog, osim tradicionalne naklonjenosti ka Rusiji, Latinović navodi i negativno iskustvo koje građani imaju sa osmogodišnjim sankcijama.

- Otuda i jedan vid psihološkog otpora prema sankcijama kao takvim. Ove sankcije koje EU uvodi prema Rusiji nisu tog tipa, ali ipak neke od njih dotiču i najšire slojeve stanovništva - navodi naša sagovornica.

Rat u Ukrajini otvorio je i drugo polje za nadu, možemo to tako reći, jer su sve češće najave mogućnosti da će EU odstupiti od uobičajenog režima za prijem novih država. Poslednji u nizu političara koji o tome otvoreno govore je austrijski ministar spoljnih poslova Aleksandar Šalenberg koji je predložio radikalnu promenu kako bi se omogućilo hitno primanje u članstvo preostalih država.

Latinović navodi da je Evropska komisija već preduzela odgovarajuće konkretne korake prema Srbiji vezano za dotok nafte preko JANAF-a za Srbiju, "kada je EK učinila izuzetak i dozvolila protok nafte ka Srbiji i nakon 15. maja 2022." Podsetimo, Naftna industrija Srbije je u većinskom vlasništvu ruskog Gasproma, te se na prekid dotoka nafte gledalo kao na vid sankcija.

Latinović ističe da je EU već učinila konkretne korake kako bi uverila Srbiju da može da očekuje njenu podršku i pomoć u svim oblastima, a veruje i da se vode rasprave kako podržati i implementirati eventualnu odluku o prijemu u EU, "priko reda". Ona ističe i da se same države i oni koji ih vode moraju najviše promeniti da bi "priko reda" postala realnost.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više