>

novosti logo

Predavanje o Milutinu Milankoviću: Čovek zagledan u zvezde

Milutin Milanković je uz Nikolu Teslu i Ruđera Boškovića jedan od najznačajnijih naučnika s ovih prostora, ali je nažalost cjenjeniji u svijetu nego u Hrvatskoj, rekao je Đorđe Nešić, direktor Kulturnog i naučnog centra Milutin Milanković iz Dalja na predavanju koje je povodom 140. godišnjice rođenja tog naučnika upriličeno u prostorijama biblioteke ‘Prosvjete’ u Zagrebu.

Predavanje je počelo čitanjem Nešićeve pjesme o kući u Dalju u kojoj je Milutin, kao sin imućnih roditelja željnih znanja, rođen 1879. godine.

- Ta je kuća nakon Drugog svjetskog rata bila zadruga, pa stanica milicije, 1979. je proglašena spomenikom kulture, a nakon toga je napuštena. Zbog urušavanja, bilo je opasno čak i stajati blizu nje - rekao je Nešić.

Milutinu Milankoviću osnovnoškolsko obrazovanje pružili su kućni učitelji, a ispite je položio u pravoslavnoj školi. Potom je u Osijeku upisao gimnaziju koju su pohađali i nobelovci Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog, kao i biskup Josip Juraj Štrosmajer. Njegov talent za matematiku uočio je profesor Vladimir Varićak, koji ga je uputio na studij politehnike u Beču na kojem je diplomirao 1902. a doktorirao 1904. Prvo se zaposlio kao inženjer statičar, a u tom periodu zaštitio je šest patenata, što mu je nosilo dodatne prihode. Od 1909. predavao je matematiku u Visokoj školi u Beogradu iako je plaća bila deset puta manja, ali je imao vremena za naučni rad. Tu se počinje zanimati za proučavanje solarne klime i planetarne temperature.

- Uoči izbijanja Prvog svjetskog rata oženio se i otišao na bračno putovanje na svoj posjed u Dalj. S izbijanjem rata Austrougari su ga internirali, prvo u Turanj kod Karlovca, a onda u Nežider, da bi do kraja rata bio u kućnom pritvoru u Pešti gdje mu je bilo dozvoljeno raditi u biblioteci mađarske akademije nauka. U Beograd se vratio tek 1919. i to istim brodom kojim je otišao na bračno putovanje - rekao je Nešić.

Nakon što je napisao niz knjiga, Milanković je poslije 25 godina rada dao da se štampa njegova najznačajnija knjiga ‘Kanon osunčavanja Zemlje i njegova primjena na problem ledenih doba’. Ta je knjiga bila u štampariji kad su je 6. aprila srušili njemački avioni. Nakon nekog vremena tabaci knjige iskopani su iz ruševina, pa se knjiga, u originalu pisana na njemačkom jeziku, pojavila u javnosti.

Radeći na problemu utjecaja astronomskih faktora na klimu tokom geološke prošlosti Zemlje, Milanković je objasnio solarne cikluse, odnosno periodizacije nastanka, razvoja i povlačenja glacijalnih faza u posljednjih 600.000 godina, dokazavši da su precesija, promjena nagiba osi rotacije i ekscentrična putanja Zemlje oko Sunca bili dominantni faktori na promjenu klime u geološkoj prošlosti.

Iako najprije osnivač moderne klimatologije i klimatskog modeliranja, Milanković je bio i građevinar, astronom, matematičar, geofizičar, izumitelj, pisac više knjiga i tvorac do sada najpreciznijeg kalendara, koji je prihvaćen na Vaseljenskom saboru u Carigradu 1923. godine, ali nikada nije primijenjen u praksi. Umro je 12. decembra 1958. u Beogradu, odakle je njegovo tijelo preneseno u porodičnu grobnicu u Dalju.

Nešić je prisutne upoznao i s radom Centra, koji u obnovljenoj kući djeluje deset godina, kao i s eksponatima u njihovim prostorijama.

1/1