Novosti

Tržišni fondomentalizam

Iza reklamne kampanje za mirovinske fondove u kojoj Goran Milić tumači njihove prednosti krije se priča vrijedna pet milijardi kuna. Barem toliko novca uplaćenog u drugi mirovinski stup iz radničkih doprinosa naša su četiri fonda proćerdala posljednjih mjeseci, iako su imali obavezu i instrumente da gubitak spriječe

Mirovinski forte e morte

Svi se bave ulogom mirovinskih fondova oko Fortenove, a gotovo nitko nije primijetio da su oni krucijalna činjenica jer u posjedu drže oko 130 milijardi kuna radničke štednje za mirovinu, dok po iole zdravoj ekonomskoj i socijalnoj logici uopće ne bi smjeli postojati. Samo ove godine njihova imovina pala je za četiri milijarde kuna, s preko 133 na oko 129 milijardi

Iz Čilea s ljubavlju

Dosad su vanjski reklamni posao za banke odrađivali uglavnom pojedinci, ali sad je tu Udruga članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova. Gotovo polovina njenih osnivača dolazi iz marketinške agencije IMC u vlasništvu Ankice Mamić, skupa s njom. Društvance je natprosječno zaokupljeno mirovinskim sustavom i navodnom brigom za radnike

Vezani za drugi stup

Iako su štetnost drugog mirovinskog stupa dokazali brojni naši ekonomski stručnjaci, ni HDZ na vlasti ni SDP u oporbi ne žele od njega odustati. Usprkos krizi kojoj se ne nazire kraj, nastavlja se tako veliko prelijevanje javnih novaca na račune komercijalnih banaka, u iznosima koji se broje u milijardama

Vladajuća banka

Cilj drugog stupa je zavladati državom koja postaje sve više ovisna o relaciji s bankama, jer drukčije nije ni moguće objasniti rezon jeftinog deponiranja štednje u središnjoj banci, i potom skupljeg zaduživanja na toj istoj ili nekoj trećoj adresi, što je zakonski usvojeno pod okriljem krize

Virus jede penzije

Ostaje činjenica rizičnog tretmana naših budućih mirovina na kockarskom stolu burzi dionica. Ponovimo još jednom, drugi stup treba hitno nacionalizirati, a njegovu imovinu prebaciti u portfelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

Kocka na tržištu

Istraživanje osiguravateljskog regulatora Eiopa o efektu nadolazeće krize na mirovinsku štednju sugerira da je fondovima neophodna diverzifikacija portfelja prema tipu ulaganja i geografskom području. Znaju to dobro i naši bankari te fond-menadžeri, ali uporno pritišću državu da im prepusti svoja unosna poduzeća

Reklama za propast

Menadžeri mirovinskih fondova i dalje posluju bez ikakve kontrole javnosti: Umjesto alarma zbog pada prinosa mirovinskih fondova, u medijima je opet prevladao poslovični EPP

Bitka za 100 milijardi

Mirovinskim fondovima neće samo biti i dalje ostavljana radnička štednja da njome banke raspolažu kako ih je volja i kreditorski ucjenjuju državu, nego će im biti dano još više. U sljedeće dvije godine izdvajanje za drugi stup će se povećati ‘s pet na pet i pol posto’, e da bi za četiri godine dospjelo na ‘šest posto’, što je zapravo višestruko više

Mirovine na Ledu

Obavezni mirovinski fondovi koji upravljaju štednjom u drugom stupu ostat će bez stotina i stotina milijuna kuna zbog prevelike izloženosti Agrokorovoj kompaniji Ledo. Banke koje ih posjeduju na vrijeme su se pobrinule za svoj interes pa će gubitke snositi budući umirovljenici

Nered u otpadu

Sustav centara za gospodarenje otpadom, koji danas imamo i koji se nameće godinama, samo je krinka za stvaranje privida da se nešto radi, a zapravo se time osigurava nered u gospodarenju otpadom koji služi bogaćenju pojedinaca kroz štete za okoliš i građane

Pusti vodu da penzije odu

Teva i Agrokor pokazali su da nema tih korporativnih pozicija koje garantiraju bar da nam mirovinski ulozi neće otići u propast. Pa, ako jamstvo nisu firme kojima hrvatska vlada upućuje najviše poticaja, onda na tržištu nema tog uporišta kojem bismo se smjeli povjeriti

Bankovne podvale & prevare

Iako je još prije deset godina bilo poznato da će država dokinuti dodatak na mirovine od 27 posto, eksponenti banaka su nanovo plasirali ovu priču. Cilj im je iskoristiti oslabljenu Vladu ne bi li zadržali svoje masne plaće i bonuse, a ujedno prikrili neuspjehe u poslovanju našim novcem

E moj Galebe

Revizionističko pretvaranje nekadašnjeg Titovog broda u muzej posvećen ‘kritičkom preispitivanju triju totalitarizama’ nekritički slavi vrijednosti svojih europskih financijera

Hrvoje Turković: Vrdoljak maže svoju prošlost

Vrdoljak je u ono vrijeme bio jedan od paradigmatskih redatelja u čiji se film podrazumijevano trebalo ugledati. Koncem šezdesetih bio je predsjednik Društva filmskih radnika i tad je, barem iz moje perspektive kritičara u studentskim novinama, imao dosta negativnu ulogu

Kad zaigra mečka

Ako je desničarska kulturna revolucija donijela išta dobro, onda je to buđenje do jučer uglavnom apolitičnih kulturnjaka

Bankarski jataci

Dnevne novine u akciji nastavka izvlačenja novca od radnih ljudi i građana: Rupa koja za drugim mirovinskim stupom ostaje u državnom budžetu – oko četiri milijarde godišnje – puni se kreditima koje država podiže u bankama

Želje za promjenama mogu izgledati poput zahtjeva za povratkom na staro (zato vladajući ulažu toliko truda u demoniziranje ili barem ridikuliziranje ‘sjećanja na socijalizam’). Ali dva puta isto nije isto. Potisnuta društvena solidarnost vraća se u novim i raznovrsnim oblicima. Oklada na vladajuće neće vječno pobjeđivati