Nada Beroš

Dezerteri iz stare umjetnosti

Prikazi teških uvjeta rada i stanovanja, čestih rekvizicija, ovrha i deložacija, krčmi, pijane buržoazije, raskalašenog klera… teme su koje su zemljaši kroz različite likovne discipline, izraze i dosege, bez uljepšavanja i s puno grotesknih nota, suprotstavili građanskoj umjetnosti. Premda su bili dobri proroci u umjetnosti, izgleda da nisu mogli predvidjeti da će devedesetak godina kasnije biti teže dezertirati iz staroga društva nego iz stare umjetnosti

Piše Nada Beroš

Spremi

Momčilo Golub: Nisam se snalazio u nesnošljivosti na nacionalnoj osnovi

Kao umjetnik uvijek sam se bavio univerzalnim pitanjima. Dugi period bio sam odsutan s umjetničke scene jer sam se pripremao, nakon religioznog iskustva, otići u samostan. Znao sam da sam napravio veliki iskorak u umjetnosti, ali sam otvorio i pitanje smisla. Priznanje ili tišina, postalo je nevažno jer sam pronašao pravi put, mir u vjeri

Piše Nada Beroš

Spremi

Sandra Križić Roban: Spomenik domovini gesta je političke i kvaziekonomske moći

I to muške moći, koja ne uzima u obzir javni diskurs niti ga razumije. Luksuzna minimalistička ‘nadstrešnica’ na semantičkoj razini priziva u svijest sve one koji domovinu napuštaju s autobusnih i kolodvorskih perona

Piše Nada Beroš

Spremi

Emancipacija u 20 slika

Nema sumnje, i priče i fotografije koje donosi redakcija Novosti, i Labrovićevi radovi, trude se da odagnaju predrasude i postanu oslobađajući

Piše Nada Beroš

Spremi

Marko Golub: Institucije ne znaju što bi s ogromnim potencijalom dizajna

U Hrvatskoj se objavi hrpa izuzetno oblikovanih knjiga, vizualnih identiteta kulturnih organizacija, plakata itd., ali već na malo višoj institucionalnoj razini sve počinje zapinjati, a kad dođete do pitanja dizajna registracijskih tablica, sam pokušaj dizajnera da naprave decentan pomak nailazi na zaglušujući otpor

Piše Nada Beroš

Spremi

Andreja Kulunčić: Umjetnost može osmisliti alate za promjenu

Puno sam naučila o načinu samoorganiziranja zajednice, o borbi za prava radnika, o nastojanju očuvanja autohtonog jezika, kulture, prirode, radeći na projektu s četiri različite zajednice koje žive na rubu Mexico Cityja. Jedna od njih je zajednica teologa oslobođenja, koji žive s radnicima, rade u rudnicima s njima i osnažuju ih u borbi za njihova prava

Piše Nada Beroš

Spremi

Vlado Martek: Poezija je pročišćeni dar oslobađanja

Onaj tko bi čitao pjesme Majakovskog, Eluarda, Rimbauda ili Larkina, taj je ojačao taman do osjećaja individualnosti i slobode. Tada nema više manipulacije od strane politike države… Nagovarao sam i uvijek ću nagovarati na čitanje, ono daje toliko dragocjen prostor za mišljenje, kaže Vlado Martek, pjesnik i vizualni umjetnik

Piše Nada Beroš

Spremi

Žarko Radaković: Handke je ostao ‘jugonostalgičar’

Handke je daljinskim medijima ponudio ‘viđenje izbliza’, ‘golim okom’. Njegove reči su delovale najprovokantnije i najoštrije. Usledili su nimalo nežni odgovori. Letelo je perje. A to ‘stajanje na stranu izolovane Srbije’ funkcionisalo mu je primarno u obračunu sa zapadnim medijima i politikom prema bivšoj Jugoslaviji

Piše Nada Beroš

Spremi

Sandra Uskoković: Javni prostor polako, ali evidentno nestaje

Danas je on postao teatar društvenog i teatar politike. Svijet oko nas određuju sveprisutna vidljivost poduzetništva, brendiranja i društvenih vrlina komunikacije. Javni prostori gube svoju izvornu funkciju, stoga se granice i linije koje ih definiraju počinju prekidati i otvarati, što odražava poroznost transnacionalnog kapitalističkog društva

Piše Nada Beroš

Spremi

Kosjenka Laszlo Klemar: Muzeji moraju reagirati na diskriminaciju

Kao javne ustanove i mjesta učenja, muzeji moraju djelovati kao neka vrsta korektiva. Tesla, naš najpoznatiji izumitelj i migrant, cijelog je života sanjao novi, bolji svijet. Projektom ‘Nikola Tesla. Migrant’ nastojimo otvoriti Tehnički muzej prema izbjeglicama i tražiteljima azila i učiniti ga mjestom interkulturalnog dijaloga i susreta

Piše Nada Beroš

Spremi

Sam svoj Tuđman

U kojoj se fazi struka, koju je zazivao Bandić, odlučila za izvedbu skulpture Kuzme Kovačića, a ne za neki od ostala tri jednakovrijedna prijedloga spomenika Tuđmanu? Naime, žiri se nakon 2016. više nije sastajao pa je tu odluku izgleda donio onaj čuveni povjesničar umjetnosti Nepoznati Netko, za kojeg se šuška da bi uskoro mogao dobiti i počasni doktorat

Piše Nada Beroš

Spremi

Dušan Vukotić, mrlja na hrvatskoj savjesti

Dvadeset godina nakon Vukotićeve smrti, unatoč tome što su u međuvremenu o njemu objavljene čak dvije opsežne monografije, i nadalje postoje ‘bijele mrlje’ i ‘mrlje na savjesti’ o kojima pojedini njegovi kolege, stručnjaci i prijatelji još uvijek zaziru razgovarati

Piše Nada Beroš

Spremi

Borivoj Dovniković Bordo: Karikatura je način življenja

Karikatura je za mene i danas nasušna potreba. Bio bih sretan da još uvijek postoji humoristički list u kojem bih mogao reagirati na društvene pojave više nego jednom karikaturom nedjeljno

Piše Nada Beroš

Spremi

Želimir Koščević: MSU je mućak u svakom pogledu

Tzv. industrijalizacija kulture vodi, i dovela je, do organizacije vjenčanja, političkih zborovanja, farmaceutskih konferencija, estradnih nastupa, evenata i sličnih promotivnih akcija u muzejima. Drugim riječima, industrija=profit, što baš i nije u suglasju s kulturom, a ni s muzejskom strukom

Piše Nada Beroš

Spremi

In memoriam Zlatko Bourek: Kipar koji se zaljubio u pokret

Premda je za sebe najradije govorio da je akademski kipar, sve je kod Boureka išlo u smjeru nijekanja osnovnog obilježja kipa – statičnosti. Upravo će pokret biti ono što će povezati raznorodne discipline kojima se bavio, od animiranog filma do guzovoznog teatra, kako je duhovito nazvao svoj teatar nakaza

Piše Nada Beroš

Spremi

Šezdesete, između žala i jala

Izložba ‘Šezdesete u Hrvatskoj – Mit i stvarnost’ (Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 26. travnja - 30. rujna): Umjesto da ‘Šezdesete’ stupe u dijalog s izložbom ‘Socijalizam i modernost’ održanom prije šest godina u Muzeju suvremene umjetnosti, dopune je novim spoznajama i polemiziraju s njom, lakše je praviti se kao da ove prve nije ni bilo, a kamoli da smo iz nje nešto naučili

Piše Nada Beroš

Spremi

In memoriam Josip Vaništa: Čovjek koji je volio distancu

Vaništa je živio u paralelnim svemirima. Istodobno je bio tankoćutan i precizan svjedok i kroničar svog vremena i intuitivni anticipator novog, nadolazećeg doba. Živio je dvostrukim životom, građanskog, sveučilišnog profesora i umjetnika koji traga za radikalnim rješenjima

Piše Nada Beroš

Spremi

Zatim su došli po Japance

Od 1942. do 1946. u 35 logora diljem SAD-a bilo je zatočeno 120.000 američkih Japanaca, za koje se smatralo da je nemoguće dokazati njihovu lojalnost. Dokumentarne fotografije s njujorške izložbe, koje su snimili službeni američki fotografi, pokazuju svu ranjivost i bespomoćnost raseljenih i interniranih ljudi

Piše Nada Beroš

Spremi

Reagiranje: Tobožnja briga za troškove

Nada Beroš, kustosica u mirovini: 400.000 kuna poreskih obveznika nipošto nije nerealan iznos za izložbu jednog od najuglednijih hrvatskih umjetnika u svijetu, Dimitrija Bašičevića Mangelosa

Piše Nada Beroš

Spremi

Mangelos, antijunak našeg doba

Zagrebačka kustosica piše za Novosti povodom 30. godišnjice smrti jednog od najvažnijih konceptualnih umjetnika: Slično kao i kod Nikole Tesle, i oko jednog od najuglednijih hrvatskih suvremenih umjetnika u svijetu, Dimitrija Bašičevića Mangelosa, proizvode se dva svojatanja, dva sporenja, dvije priče: hrvatska i srpska

Piše Nada Beroš

Spremi