I to muške moći, koja ne uzima u obzir javni diskurs niti ga razumije. Luksuzna minimalistička ‘nadstrešnica’ na semantičkoj razini priziva u svijest sve one koji domovinu napuštaju s autobusnih i kolodvorskih perona
Piše Nada BerošNema sumnje, i priče i fotografije koje donosi redakcija Novosti, i Labrovićevi radovi, trude se da odagnaju predrasude i postanu oslobađajući
Piše Nada BerošU Hrvatskoj se objavi hrpa izuzetno oblikovanih knjiga, vizualnih identiteta kulturnih organizacija, plakata itd., ali već na malo višoj institucionalnoj razini sve počinje zapinjati, a kad dođete do pitanja dizajna registracijskih tablica, sam pokušaj dizajnera da naprave decentan pomak nailazi na zaglušujući otpor
Piše Nada BerošPuno sam naučila o načinu samoorganiziranja zajednice, o borbi za prava radnika, o nastojanju očuvanja autohtonog jezika, kulture, prirode, radeći na projektu s četiri različite zajednice koje žive na rubu Mexico Cityja. Jedna od njih je zajednica teologa oslobođenja, koji žive s radnicima, rade u rudnicima s njima i osnažuju ih u borbi za njihova prava
Piše Nada BerošOnaj tko bi čitao pjesme Majakovskog, Eluarda, Rimbauda ili Larkina, taj je ojačao taman do osjećaja individualnosti i slobode. Tada nema više manipulacije od strane politike države… Nagovarao sam i uvijek ću nagovarati na čitanje, ono daje toliko dragocjen prostor za mišljenje, kaže Vlado Martek, pjesnik i vizualni umjetnik
Piše Nada BerošHandke je daljinskim medijima ponudio ‘viđenje izbliza’, ‘golim okom’. Njegove reči su delovale najprovokantnije i najoštrije. Usledili su nimalo nežni odgovori. Letelo je perje. A to ‘stajanje na stranu izolovane Srbije’ funkcionisalo mu je primarno u obračunu sa zapadnim medijima i politikom prema bivšoj Jugoslaviji
Piše Nada BerošDanas je on postao teatar društvenog i teatar politike. Svijet oko nas određuju sveprisutna vidljivost poduzetništva, brendiranja i društvenih vrlina komunikacije. Javni prostori gube svoju izvornu funkciju, stoga se granice i linije koje ih definiraju počinju prekidati i otvarati, što odražava poroznost transnacionalnog kapitalističkog društva
Piše Nada BerošKao javne ustanove i mjesta učenja, muzeji moraju djelovati kao neka vrsta korektiva. Tesla, naš najpoznatiji izumitelj i migrant, cijelog je života sanjao novi, bolji svijet. Projektom ‘Nikola Tesla. Migrant’ nastojimo otvoriti Tehnički muzej prema izbjeglicama i tražiteljima azila i učiniti ga mjestom interkulturalnog dijaloga i susreta
Piše Nada BerošU kojoj se fazi struka, koju je zazivao Bandić, odlučila za izvedbu skulpture Kuzme Kovačića, a ne za neki od ostala tri jednakovrijedna prijedloga spomenika Tuđmanu? Naime, žiri se nakon 2016. više nije sastajao pa je tu odluku izgleda donio onaj čuveni povjesničar umjetnosti Nepoznati Netko, za kojeg se šuška da bi uskoro mogao dobiti i počasni doktorat
Piše Nada BerošDvadeset godina nakon Vukotićeve smrti, unatoč tome što su u međuvremenu o njemu objavljene čak dvije opsežne monografije, i nadalje postoje ‘bijele mrlje’ i ‘mrlje na savjesti’ o kojima pojedini njegovi kolege, stručnjaci i prijatelji još uvijek zaziru razgovarati
Piše Nada BerošKarikatura je za mene i danas nasušna potreba. Bio bih sretan da još uvijek postoji humoristički list u kojem bih mogao reagirati na društvene pojave više nego jednom karikaturom nedjeljno
Piše Nada BerošTzv. industrijalizacija kulture vodi, i dovela je, do organizacije vjenčanja, političkih zborovanja, farmaceutskih konferencija, estradnih nastupa, evenata i sličnih promotivnih akcija u muzejima. Drugim riječima, industrija=profit, što baš i nije u suglasju s kulturom, a ni s muzejskom strukom
Piše Nada BerošPremda je za sebe najradije govorio da je akademski kipar, sve je kod Boureka išlo u smjeru nijekanja osnovnog obilježja kipa – statičnosti. Upravo će pokret biti ono što će povezati raznorodne discipline kojima se bavio, od animiranog filma do guzovoznog teatra, kako je duhovito nazvao svoj teatar nakaza
Piše Nada BerošIzložba ‘Šezdesete u Hrvatskoj – Mit i stvarnost’ (Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 26. travnja - 30. rujna): Umjesto da ‘Šezdesete’ stupe u dijalog s izložbom ‘Socijalizam i modernost’ održanom prije šest godina u Muzeju suvremene umjetnosti, dopune je novim spoznajama i polemiziraju s njom, lakše je praviti se kao da ove prve nije ni bilo, a kamoli da smo iz nje nešto naučili
Piše Nada BerošVaništa je živio u paralelnim svemirima. Istodobno je bio tankoćutan i precizan svjedok i kroničar svog vremena i intuitivni anticipator novog, nadolazećeg doba. Živio je dvostrukim životom, građanskog, sveučilišnog profesora i umjetnika koji traga za radikalnim rješenjima
Piše Nada BerošOd 1942. do 1946. u 35 logora diljem SAD-a bilo je zatočeno 120.000 američkih Japanaca, za koje se smatralo da je nemoguće dokazati njihovu lojalnost. Dokumentarne fotografije s njujorške izložbe, koje su snimili službeni američki fotografi, pokazuju svu ranjivost i bespomoćnost raseljenih i interniranih ljudi
Piše Nada BerošNada Beroš, kustosica u mirovini: 400.000 kuna poreskih obveznika nipošto nije nerealan iznos za izložbu jednog od najuglednijih hrvatskih umjetnika u svijetu, Dimitrija Bašičevića Mangelosa
Piše Nada BerošZagrebačka kustosica piše za Novosti povodom 30. godišnjice smrti jednog od najvažnijih konceptualnih umjetnika: Slično kao i kod Nikole Tesle, i oko jednog od najuglednijih hrvatskih suvremenih umjetnika u svijetu, Dimitrija Bašičevića Mangelosa, proizvode se dva svojatanja, dva sporenja, dvije priče: hrvatska i srpska
Piše Nada Beroš